Tužitelji su u procesu protiv dvojice hrvatskih generala rekli svoje, obrane Ante Gotovine i Mladena Markača osporile su sve bitne dijelove presude u prvom stupnju, no konačnu riječ ipak daje žalbeno vijeće. Dok Gotovinin branitelj Luka Mišetić vjeruje kako će 'žalbeno vijeće osigurati da se zadovolji pravda', a Markačev odvjetnik Goran Mikuličić uvjerava da je obrana srušila tezu o udruženom zločinačkom pothvatu, i oni, ali i njihove kolege u Hrvatskoj koji imaju haškog iskustva, svjesni su kako Haški sud 'ponovno može iznenaditi'.

'Samo žalbeno vijeće je zaključilo kako zločinački pothvat temeljem neselektivnog granatiranja ne stoji. S obzirom na to da je cijela presuda donesena temeljem činjenice da je do progona Srba došlo isključivo zbog neselektivnog granatiranja, vrlo je upitno hoće li oni to potvrditi. Po meni, ne mogu potvrditi', smatra odvjetnica Jadranka Sloković

Po njezinu mišljenju sporno je i može li žalbeno vijeće 'uopće odlučivati o zapovjednoj odgovornosti, jer u prvostupanjskom postupku nisu provedeni dokazi za taj oblik odgovornosti'.

'Kod njih drugostupanjski sud ne provodi dokaze iz domene prvostupanjskog suda, pa su u ozbiljnom problemu kako pravno opravdati bilo koju presudu koju će donijeti. Ako budu donosili presudu koja će biti takva da se, recimo, odlučuje o zapovjednoj odgovornosti, pravno to neće biti utemeljeno, ali baš nemam ideje da se oni u svom poslu previše drže prava', kritizira Sloković.

Procjenjuje kako su 'sve opcije otvorene pa i neko solomonsko rješenje', no navodi kako 'nema kalkulacija, nego se treba nadati dobru'.

U kalkulacije nije željela ulaziti ni odvjetnica Vesna Alaburić. Napomenula je tek kako je 'na Haškom sudu svašta moguće' i pozvala na strpljenje sve do konačne odluke.

'Po onome što smo do sada vidjeli i što je Gotovinina obrana u toku žalbenog postupka napravila, mislim kako bi očekivanja da će žalbeno vijeće revidirati stajalište prvostupanjskog suda bila vrlo osnovana. U tom pogledu možemo biti vrlo optimistični čekajući presudu žalbenog vijeća', navodi Alaburić.

Oprezan je i odvjetnik Anto Nobilo, čijem je klijentu Tihomiru Blaškiću kazna u Haagu sa 45 smanjena na devet godina zatvora te se ubrzo našao na slobodi. Od žalbenog vijeća očekuje da se izjasni o (ne)postojanju udruženog zločinačkog pothvata što bi značilo i revidiranje kazne.

'Moglo bi se zaključiti da žalbeno vijeće smatra kako udruženi zločinački pothvat ne postoji i ako se to obistini, onda bi i presuda morala biti na bitno manjoj kazni. Kolika je to kazna, nema smisla licitirati i to nije moguće predvidjeti, niti ima smisla prognozirati bez neke osnove', smatra Nobilo.

Zanimljivo je bilo čuti i mišljenje umirovljenog generala i zapovjednika 'sektora Sjever' u Oluji, Petra Stipetića kojeg je HTV pozvao za sugovornika u dokumentarnom filmu o generalima Gotovini i Markaču. U filmu, čiji su dijelovi prikazani prije nekoliko dana, general Stipetić je ponovio neke svoje stavove.

'Ne znam tko se štitio i tko se bojao da Ante Gotovina da iskaz. Da je Ante dao iskaz, ne bi završio na sudu. Osobno ne vidim ništa što je on kriv u vođenju postrojbi Hrvatske vojske i djelovanju u operaciji Oluja, osim propusta poslije završetka operacije kad su se činile stvari koje se nisu smjele činiti, a na koje dobrim dijelom nije mogao utjecati, jer je otišao na drugi teritorij. Jedino ga zapovjedna odgovornost može teretiti što nije regulirao tko je odgovoran i što policija nije obavila svoj dio posla. Drugo ne vidim da je kriv', rekao je general Stipetić za HTV.

O tome je li netko Gotovini zabranjivao dati iskaz, general Stipetić je rekao kako 'misli da je služba sigurnosti Anti zabranjivala da istupa te je ocijenio kako je 'žalosno kad se čovjek nađe u situaciji da netko ispred njegovih osobnih interesa stavlja neke više interese'.

'Nema viših interesa, jer ovo ide samo na njegova leđa. Interesi države jesu viši interesi, ali oni su se trebali štititi na neki drugi način, a ne žrtvom generala Ante Gotovine i Mladena Markača', mišljenja je general Petar Stipetić.

Na kraju, jasno je kako žalbeno vijeće ima nekoliko mogućnosti – od potvrde presude do oslobađanja, na što ukazuje i odvjetnik Goran Mikuličić. 'Počevši od varijante da predmet vrati na dodatno suđenje, da čekamo ponovno jedan dio prvostupanjske odluke i cijeli žalbeni postupak, pa do toga da žalbeno vijeće preinači presudu u smislu eventualne odgovornosti što odmah dovodi do smanjenja kazne', objasnio je Mikuličić RTL-u.

Tu su i kalkulacije o mogućim kaznama, odnosno kad bi generali mogli na slobodu ako im se kazne smanje, pa Gotovinina kazna ne smije biti viša od 12, a Markačeva od osam godina zatvora. U tom slučaju, napominju u Haškom sudu, 'postoji mogućnost da ili odmah ili za nekoliko dana izađu na slobodu pošto su odslužili dvije trećine kazne'.