VELIKA OČEKIVANJA

Kako DIP nadzire financiranje izborne promidžbe?

18.08.2016 u 10:13

Bionic
Reading

Državno izborno povjerenstvo (DIP), institucija koja nadzire financiranje izborne promidžbe, nakon prošlih parlamentarnih izbora prijavila je DORH-u 18 izbornih sudionika zbog kršenja Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, među kojima su Domoljubna koalicija i Most. No, nakon afere Pozajmica i u osvit novih parlamentarnih izbora, postavlja se pitanje: kako zapravo DIP, u čijem je 9-članom sastavu i oboljeli protagonist afere Hypo Josip Vresk, nadzire financiranje izborne promidžbe?

Odgovarajući na pitanje tportala na koji način provjeravaju jesu li podaci iz financijskih izvještaja o financiranju izborne promidžbe točni, potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić navodi da to čine 'nadzorom transakcija na posebnim računima za financiranje izborne promidžbe' od dana otvaranja računa pa sve do završetka transakcija, odnosno 90 dana nakon objave konačnih službenih rezultata izbora.

Nadzor se, inače, odnosi na ograničenje iznosa donacija i ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe, provjeru koriste li se sredstva prikupljena za financiranje izborne promidžbe za te aktivnosti, provjeru dopuštenosti donacija i istovjetnosti podataka iz javno objavljenih izvješća s podacima iz izvješća koja se podnose sedam dana prije održavanja izbora, odnosno 30 dana nakon provedenih izbora.

Potpredsjednica DIP-a podsjeća da je Povjerenstvo o utvrđenim povredama zakona obavijestilo DORH za 18 izbornih sudionika. Iz izvješća je vidljivo da su, uglavnom zbog nedopuštenih donacija, prijavljeni Domoljubna koalicija, Most, HDSSB, koalicija Uspješna Hrvatska, A-HSP te ostale minorne političke stranke i kandidati, između ostalog i zbog nenamjenskog trošenja donacija.

DIP 'u određenim situacijama' surađuje s ostalim državnim tijelima

Podsjetimo, izvješće o nadzoru financiranja izborne promidžbe objavljuje se na web-stranici DIP-a u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora. A je li DIP u procesu nadzora ikada i u kojim slučajevima zatražio pomoć i informacije drugih nadležnih državnih i javnih tijela, poput Porezne uprave, Ureda za sprječavanje pranja novca, HRT-a? Kako DIP provjerava jesu li izborni sudionici imali određeni broj medijskih usluga, primjerice, oglasa?

Fabijančić-Križanić tek podsjeća da je propisano da DIP može zatražiti potrebne informacije od Državnog ureda za reviziju, te da kontrolu i provjeru provodi putem drugih nadležnih tijela od kojih može zatražiti potrebne podatke i poduzimanje potrebnih radnji što DIP 'u određenim situacijama i čini'. Uz nadzor transakcija, istovjetnost podataka o izvršenim medijskim uslugama iz financijskih izvještaja provjerava se, pak, i 'usporedbom dostavljenih cjenika usluga oglašavanja'. 

Apel DIP-a o nedopuštenim donacijama

DIP u postizbornom izvješću navodi da nije propisan način provjere nedopuštenosti donacija u skladu sa Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe pa bi trebalo 'propisati načine na koji izborni sudionici mogu provjeriti njihovu dopuštenost, i to propisivanjem određenih registara, evidencija i sl.'. Također, i sami donatori bi trebali snositi određenu odgovornost doniraju li izbornom sudioniku, ako je riječ o donaciji koja nije u skladu sa zakonom, poručili su iz DIP-a.

Inače, hrvatske političke stranke i kandidate ne smiju financirati strane države, strane političke stranke i strane pravne osobe. To ne smiju činiti ni državna tijela RH, javna poduzeća, pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva i druge pravne osobe s državnim udjelima ili dionicama, udruge radnika i poslodavaca, vjerske zajednice i neprofitne organizacije… Zabranjene su donacije iz anonimnih izvora i preko posrednika. Donacije iz nedopuštenih izvora moraju se odmah prijaviti, a iznos vrijednosti doznačiti u korist državnog proračuna.

'Nadzor bez zamjeranja'

Na manjkav nadzor financiranja izborne promidžbe upozoravaju GONG-ovci, kronično nezadovoljni sastavom i načinom rada DIP-a. 'Izgleda da imamo nadzor samo na papiru kako se ne bi nekom zamjerilo', upozorava Dragan Zelić, prvi čovjek GONG-a, za tportal.

On upozorava da i dalje nije poznata metodologija kojom DIP utvrđuje jesu li vjerodostojni i točni podaci koje stranke navedu u izvještajima. Primjerice, kako DIP provjerava je li stranka stvarno imala određeni broj oglasa i stvarno platila cijenu navedenu u financijskim izvještajima? Možda bi, savjetuje Zelić, mogli koristiti GONG-ov način nadzora procjene troškova oglašavanja, primijenjen na izborima 2007., 2009. i 2011. zajedno s tadašnjim TIH-om. Takvu metodologiju, naime, koriste mnoge udruge u drugim zemljama pa čak i državna Agencija za borbu protiv korupcije u Srbiji kako bi se usporedilo stvarno stanje troškova s onim što se navodi u izvještajima s ciljem sprječavanja manipulacija.

'Iz odgovora DIP-a vidi se da svoju ulogu nadzora financiranja stranaka i kampanja shvaća, tj. tumači Zakon strogo formalno što nije bila intencija Zakona, a podsjećam da je Zakon o financiranju političkih aktivnosti kao i učinkovit nadzor bio jedan od uvjeta za zatvaranje Poglavlja Pravosuđa prilikom ulaska u EU te prevencije korupcije', istaknuo je Zelić, pitajući koliko je DIP u ovakvom sastavu i tumačenjem svojih ovlasti na ovaj način uopće potreban kao stalno tijelo.

Preko noći raskinuli članstvo u političkim strankama

Nevjerojatno je, recimo, tumačenje DIP-a da u slučaju afere Pozajmica nije potrebno objaviti tko je dao kredit nekoj stranci. Stranke imaju pravo dobiti kredit od trgovačkih društava, ali se mora navesti tko je dao kredit i svi ostali uvjeti, od kamatne stope, instrumenata osiguranja, rokova otplate, smatra Zelić.

'Možda je ovakvo birokratsko tumačenje zakona posljedica prošlogodišnjeg izbora novih članova DIP-a od kojih su neki preko noći postali nestranački, a prije tog su bili u vrhovima stranaka, saborski zastupnici i ministri u Sanaderovoj vladi na što je GONG reagirao. Bojim se i pomisliti kako bi se izbori provodili i kako bi se postavljali standardi u izbornom procesu da predsjednik i potpredsjednici DIP-a nisu suci Vrhovnog suda. Bilo bi još većih problema', predmnijeva Zelić.

U GONG-u žale što nije iskorištena prilika, prilikom osnivanja DIP-a 2006. - 2007. godine, a i u posljednjim prijedlozima izmjena izbornih zakona, da se sastav DIP-a otvori ne samo pravničkoj, nego i drugim relevantnim strukama, poput politologije, sociologije, ekonomije, novinarstva. Riječ je o preporuci Venecijanske komisije Vijeća Europe s obzirom na to da izbori, kao uostalom i donošenje zakona u parlamentu, nisu isključivo pravna pitanja, nego se dotiču i mnogih drugih struka koje mogu doprinijeti kvaliteti procesa, podsjeća Zelić, zaključujući da izborni proces nije samo puko brojanje listića i donošenje rješenja o žalbama.

Donacije do 9. rujna

Fizičke osobe smiju donirati strankama i kandidatima do 30.000 kuna godišnje, dok ukupna vrijednost donacija pravne osobe jednoj političkoj stranci ne smije prelaziti 200.000 kuna. Na parlamentarnim izborima, pravne osobe mogu donirati nezavisnom zastupniku te nezavisnoj listi i manjinskom kandidatu do 100.000 kuna godišnje. Veće vrijednosti izborni sudionici dužni su prijaviti DIP-u, te uplatiti u državni proračun u roku od 8 dana. Za donacije u proizvodima ili uslugama, mora se izdati račun s iznosom tržišne vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge.

Donacije za financiranje izborne promidžbe mogu se prikupljati najkasnije do njezina završetka, dakle do 9. rujna u ponoć, a naknadne donacije moraju se prijaviti DIP-u i vratiti donatorima u roku od 8 dana. Ako povrat nije moguć ili je donacija iz nedozvoljenog izvora, iznos vrijednosti donacije mora se uplatiti u državni proračun.