Slovenski premijer Miro Cerar iznio je bojazan da bi se izbjeglice preko Istre mogle slati u Italiju, što je opovrgnuo dosadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, pozvavši javno prije nekoliko dana Cerara da kaže tko je izvor takve informacije. Prava istina je da se Cerar sprema za vrijeme u kojem bi Austrija mogla javiti da više ne prima izbjeglice. U tom slučaju Slovenija namjerava zatvoriti granice na isti način i s istom žicom s kojom je to učinio Viktor Orban. U tom slučaju jedina EU susjeda s kojom nismo omeđeni žilet žicom je Italija.

Zašto se demokrat Cerar odlučio za iste metode kao autokrat Orban? Predstavnici Mirovnog instituta u Ljubljani rekli su nam kako su oni sami, kao i brojni drugi pripadnici civilnog društva iz Slovenije, Ceraru uputili brojne prosvjede zbog žice, ali od njega nisu dobili nikakav odgovor. Više slovenskih sugovornika s kojima smo imali priliku pričati zadnjih tjedana, naglasilo nam je i da slovenski političari nikada odluke ne donose samostalno, bez impulsa iz Europske unije, prije svega Njemačke i Austrije.

Solidariziranje sa Slovenijom, ali ne i s Hrvatskom

Isti čelnici Europske unije koji su deklarativno osuđivali Orbana, brane Sloveniju kao malu članicu koja se našla pod neviđenim pritiskom izbjeglica s kojim se nosi na način na koji najbolje može. S Hrvatskom se ne solidariziraju u tolikoj mjeri iz dvaju razloga: kao prvo, nije još članica schengenskog prostora, a kao drugo, stekla je loš imidž svađajući se sa susjedima, iako je ta svađa trajala svega par dana. Slovenski premijer pohvalio se prije nekoliko dana u parlamentu kako Slovenija za svoju obranu schengenske regulative uživa potporu Europske komisije koja toj zemlji nije poslala opomenu zbog kontrole i postupka prema izbjeglicama kakvu je poslala Hrvatskoj, Italiji, Malti, Mađarskoj i Grčkoj.  

'Mislim da je žica podignuta nakon neformalnog pritiska iz Njemačke koja svakako želi zadržati unutarnji schengenski prostor bez granica. Možda su slovenske vlasti upravo od Njemačke dobile impuls da to naprave', kazao nam je Vlado Miheljak, socijalni psiholog s ljubljanskog sveučilišta.

Slovenska se žica, po svemu sudeći, uklapa u polako nastajuću europsku politiku obrane vanjskih granica EU čiji je sastavni dio prijedlog stvaranja granične i pomorske europske straže.

Proces stvaranja granične straže, paralelno s uvođenjem sistema kvota za izbjeglice, vraća osjećaj sigurnosti u EU', pojasnio je na ovotjednoj tribini Branko Baričević, voditelj ureda Europske komisije u Zagrebu, dodavši kako bi prije pet godina takve odredbe koje zalaze u suverenost članica bile nezamislive, a sada su na Europskom vijeću predstavnici članica rekli da je to dobra podloga za raspravu. Europsku uniju nemoguće je zamišljati bez funkcioniranja Schengena, zatvaranje unutarnjih granica bi, osim pitanja smisla postojanja EU, moglo ugroziti i europsku ekonomiju pa i samu jedinstvenu europsku valutu i zato se stare članice trude stvoriti uvjete za povratak schengenskog režima.

Hrvatske prosvjedne note upućene slovenskoj vladi zbog postavljanja bodljikave žice, često i na hrvatskoj zemlji, nailaze na gluhe uši u Sloveniji, a slično bi se moglo dogoditi i s prosvjedom koji su hrvatska ministarstva vanjskih i europskih poslova te zaštite okoliša i prirode uputila potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu u kojem upozoravaju da žica koja se poteže duž hrvatsko-slovenske granice predstavlja nepremostivu prepreku migraciji divljači. Hrvatska ministarstva predstavkom su upozorila na kršenje Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore.

Zamke 'trećeg puta'

Živopisni prosvjedi koji su prošlog vikenda održani duž hrvatsko-slovenske granice u Istri, okupili su puno stanovnika graničnog područja koji su posebno pogođeni postavljanjem opasne žice.

'Prvi put nakon dugog vremena ljudi s obje strane granice surađuju i imaju jasno izražen zajednički stav protiv žice', kaže Miheljak, uz tvrdnju kako je cjelokupna slovenska javnost protiv te Cerarove mjere. Visoka podrška postavljanju žice postojala je zbog osjećaja nesigurnosti dok je taj potez bio samo u najavi, ali nakon što je žica postavljena, stavovi su se promijenili.

'Javnost se probudila kada je vidjela slike stradalih životinja, što je samo po sebi tragično', kaže Vlado Miheljak, navodeći kako se ljudi prethodno nisu toliko zamarali mišlju da bi se na žici mogli ranjavati ljudi.

Da apsurd bude veći, Cerarovo postavljanje žice sada ne osuđuju samo vodeći slovenski mediji, javne osobe i pripadnici civilnog društva, već i desna opozicija. Janez Janša sada tvrdi da je postavljanje žice pogrešno jer je, kako navodi, zakašnjelo. Cerar je, kaže Janša, žicu trebao dići ranije, kada je to učinio Orban.

Kao izdanak slovenskog 'trećeg puta', Cerar se sada nalazi između čekića i nakovnja. Ugledni ustavni stručnjak nije se pokazao liberalnim kakvim se činio prije stupanja na vlast.

'Ljudi su se u njemu razočarali jer je odmah po stupanju na vlast krenula trgovina. Ja sam osobno imao osjećaj da će to nekako tako i biti. Iako se izdaje za liberala, on je po puno pitanja konzervativan političar, puno je konzervativniji nego što su to njegovi roditelji, slavni sportaši i političari Miro Cerar i njegova pokojna supruga Zdenka Cerar. Slovenski premijer je i oko nedavno održanog referenduma o pravima istospolnih zajednica izbjegavao iznijeti svoj stav', objašnjava Miheljak. Kad su ovog proljeća tek počele priče o kvotama, Cerar je, podsjeća Miheljak, rekao da bi Slovenija mogla primiti 15 do 20 osoba. O integraciji izbjeglica u slovensko društvo razgovara se jednako kao i o integraciji u hrvatsko društvo. Civilno društvo pokušava osvijestiti javnost, a desničari se tome protive.

Kada će maknuti žicu?

Cerar je na pitanje Združene levice odbio u parlamentu odgovoriti koliko je Sloveniju stajalo postavljanje žilet-žice. Za postavljanje je zadužena vojska, ali šuška se da je u cijeli posao uključena i jedna firma sumnjiva kredibiliteta, ali s dobrim političkim vezama. U javnosti se priča da je postavljanje žice koštalo oko milijun eura

Kada će biti maknuta? Na novinarsko pitanje Cerar je prije nekoliko dana u Bruxellesu odgovorio kako je svjestan da 'tehničke prepreke' nisu ugodne ni za slovensku, niti za hrvatsku stranu te da će ih Slovenija rado maknuti 'čim se migrantski problem smiri i kad ne bude više prijetnji nenajavljenog dolaska migranata'.

Podsjetimo, izbjeglice u ovom trenutku tranzitiraju organizirano (ako takvu politiku zauzme i nova hrvatska vlada), ali problem migracija mogao bi obilježiti desetljeća pred nama. Hoće li žica u Istri, koja živi od turizma, ostati trajno?

Miheljak misli da će fizičke prepreke u ovom ili nekom humanijem obliku ostati sve dok se na razini Europske unije ne postigne neko trajno rješenje.