stručna vrludanja

Kad oni koji su preboljeli Covid prestaju biti zarazni? Dr. Ozren Polašek pojasnio nam je kakva je sudbina 200.000 takvih ljudi u Hrvatskoj. Prognoze su sumorne

21.12.2020 u 18:42

Bionic
Reading

Gotovo 200 tisuća građana Hrvatske koji su do ovog trenutka preboljeli zarazu koronavirusom i službeno se oporavili od Covida-19 mogu prelaziti državnu granicu bez obaveznog testiranja i samoizolacije, ali nisu izuzeti od obaveze traženja propusnica ako se u idućem razdoblju žele kretati između županija. To je tek dio nelogičnosti u njihovom tretmanu, no stručnjaci upozoravaju na to da ih čekaju još depresivnije vijesti: Po svemu sudeći, imunitet ne traje onoliko koliko se očekivalo i priželjkivalo, a mogućnost da i dalje šire zarazu nije toliko nevjerojatna

Prije samo nekoliko mjeseci situacija je izgledala znatno jednostavnije: tako se vrijeme izolacije za oboljele skratilo s četrnaest na deset dana, uz obrazloženje da su oni ionako zarazni 'od dva dana prije izbijanja simptoma do petog dana bolesti'. Jedini uvjet bio je da više nemaju simptome te da tri dana zaredom nemaju temperaturu.

Vrlo brzo nakon početka epidemije ukinuta je obaveza testiranja poslije izlaska iz izolacije i posjedovanja dva negativna testa kako bi se osoba smatrala izliječenom, a stručnjaci su burno reagirali kada se otkrilo da neki poslodavci od svojih radnika zahtijevaju negativan test prije povratka na posao.

'Minimalno kućno liječenje bit će 10 dana, umjesto 14, i sada se osoba neće više morati testirati. Bit će važno, naravno, da osoba nema simptome. Jedina skupina koja će se i dalje testirati jesu zaposlenici domova za starije koji rade s najranjivijom populacijom. Za ostale, uključujući zdravstvene radnike, više neće biti obavezno testiranje. Poslodavcima će se poslati poruka, onima koji traže negativan PCR test, da to nije smisleno jer osoba može biti još nekoliko tjedana pozitivna na PCR testu, a važno je da nema simptome i da nije zarazna za okolinu. Sam rezultat tog testa nije kriterij koji bi trebao biti glavni za povratak nekoga na posao', kazao je sredinom rujna ove godine epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić.

Otprilike u tom razdoblju najavljivalo se i da će s tri na šest mjeseci biti produljen rok u kojemu preboljela osoba ne mora ići u samoizolaciju ako je ponovno bila u kontaktu sa zaraženim. Kolokvijalno, to bi značilo da se 'period imunosti' produljuje na minimalno pola godine.

  • +11
Drive-in testiranje na Covid Izvor: Cropix / Autor: Bozidar Vukicevic / CROPIX

Čak i kada su europske granice bile zatvorene, osobe koje su se oporavile od korone ili su posjedovale pozitivan test na antitijela bez problema su ih prelazile.

Dodatnu pomutnju unijele su informacije da su PCR testovi - 'zlatni standard', kako ih opisuje ministar zdravstva Vili Beroš - zapravo preosjetljivi i da se korištenjem metode kopiranja malih količina DNA u čak četrdesetak ciklusa pronalaze neaktivni fragmenti i 'ostaci' virusa, njegove zanemarive količine koje nisu zarazne - a rezultat ovakvog testa svejedno je pozitivan. Za usporedbu, tvrdilo se, kada bi se jednako precizni testovi koristili pri otkrivanju hepatitisa, svijetom bi konstantno harala epidemija te bolesti. Barem na papiru.

Preokret u dva tjedna

'Virusne čestice mogu zaostati i dva mjeseca, 63 dana i više po znanstvenim istraživanjima. Osoba može biti pozitivna, ali ne mora biti infektivna. Pokazalo se da se otprilike nakon 15 dana od početka simptoma u manje od pet posto slučajeva može dokazati ta infektivna virusna čestica. Dakle manje od pet posto bilo bi zarazno', pojašnjavala je u rujnu Sunčanica Ljubin Sternak s Odjela za molekularnu mikrobiologiju NZJZ-a dr. Andrija Štampar.

Kako je broj zaraženih i posljedično preboljelih rastao, tako su tvrdnje bile sve nejasnije i nepreciznije. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak tako je prošlog tjedna objašnjavao da oporavljeni i dalje trebaju nositi maske pa kazao da 'nema dokaza da imune osobe ne mogu prenijeti bolest ako im se virus eventualno naselio na sluznici'.

Ministar Beroš prije tri dana otišao je još korak dalje pa ustvrdio da 'izliječeni od Covida stječu imunitet i vjerojatno se neće razboljeti u idućem razdoblju, ali to ne znači da ne mogu prenijeti virus drugima'.

'Važno je znati da i oni koji su preboljeli Covid mogu zaraziti druge osobe', decidirano je izjavio Beroš, bez pozivanja na znanstvene izvore kojima bi to potkrijepio.

Teško da konkretnih argumenata može i imati jer se u Hrvatskoj ne provode redovita istraživanja osoba koje su se oporavile od ove bolesti, a nema ni ciljanih reprezentativnih testiranja na antitijela kojima bi se utvrdio udjel populacije koji je bio u dodiru s virusom.

Slučajevi ponovne zaraze koronavirusom doista jesu zabilježeni, premda su zasad rijetki, a oni mogu sugerirati da bi osobe mogle biti zarazne za okolinu čak i unutar tri mjeseca od prve infekcije. Tportal je prošlog tjedna razgovarao sa Splićaninom kojemu se upravo to dogodilo pa je nakon blage bolesti u kolovozu točno tri mjeseca kasnije ponovno testiran pozitivno, s nešto ozbiljnijim simptomima. Glavni splitski infektolog Ivo Ivić za tportal je tada pojasnio da se radi 'o poznatim slučajevima, ali iznimkama'. Činjenica da je u drugom navratu bolest bila teža još je jedna iznimka jer se obično u drugom navratu manifestiraju lakši simptomi.

'Trenutno naprosto nismo načistac'

Profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu i član Vladina Znanstvenog savjeta Ozren Polašek za tportal kaže da, nažalost, sve vodi tomu da imunitet doista ne traje dugo, kako smo se nadali na početku epidemije.

'Zasad znamo da blaža klinička slika izaziva manju razinu zaštite te da bi ljudi koji su imali blage ili nikakve simptome trebali imati najnižu razinu antitijela - dok bi oni koji završe na intenzivnoj njezi trebali imati jaču i dulju zaštitu. Kod nekih osoba imunitet će trajati dulje, kod nekih kraće, ali sigurno je da nije dugotrajan kao u slučaju, recimo, vodenih kozica. Ovaj virus izaziva kraći i nejasniji imunološki odgovor, s time da još uvijek ne znamo hoće li se on definirati razinom protutijela ili staničnim odgovorom, takozvanim T-stanicama', objašnjava Polašek za tportal.

'Svi bismo voljeli da je imunitet dugotrajan jer bi to značilo i brži izlazak iz krize, ali zasad se čini da se prirodnim zaražavanjem to neće dogoditi', dodaje on, priznajući da spoznaja može zvučati depresivno za onih dvjestotinjak tisuća preboljelih. Da, ispada da nisu previše profitirali.

'Trenutno naprosto nismo načistac jer nemamo dovoljno informacija o iskustvima ljudi koji su prošli Covid, očito ćemo morati učiti s vremenom. Još u samom početku shvatili smo da bi bilo dobro svakog bolesnika testirati i na kraju kliničke slike, a vrijeme od 14 - odnosno kasnije 10 dana izolacije - operativno je imalo najviše smisla jer naprosto nije bilo ni prostora ni kapaciteta ponovno testirati sve. Iz prethodnih istraživanja doista smo znali da bi unutar 10 do 14 dana oboljeli trebali prestati biti zarazni makar bi testovi mogli biti pozitivni zbog velike osjetljivosti i detektiranja fragmenata virusa', objašnjava ovaj stručnjak za epidemiologiju.

Polašeka podbadamo tvrdnjom da, ako koristimo analogiju kojom se služe Capak i Beroš, ni cijepljenoj osobi 'nije dokazano da ne može biti širitelj virusa'.

Zrnce optimizma

'Najbolji način testiranja cjepiva bit će namjerno zaražavanje već cijepljenih osoba, koliko god to bilo komplicirano i s etičke i s organizacijske strane. To je jedina šansa da provjerimo kolike su zapravo šanse da se zarazimo nakon cijepljenja, a slično istraživanje upravo se planira u Velikoj Britaniji', kaže Polašek. Za kraj sumornog razgovora, barem za preboljele koji su se nadali ležernijem životu u idućih tri do šest mjeseci, on nudi zrnce optimizma vezano uz cjepivo:

'Počinju se objavljivati radovi koji sugeriraju da bi protutijela nakon cijepljenja mogla trajati i nešto dulje, što bi moglo donijeti nešto smisla u suzbijanju ovog virusa', zaključuje sugovornik tportala.