Način na koji se u Bosni i Hercegovini pokušava izmijeniti zakonski okvir za gradnju plinovoda Južna interkonekcija stvara rizik od ozbiljne korupcije i može se pretvoriti u katastrofu, ocjena je bosanskohercegovačkog ogranka organizacije Transparency International (TI) koja je objavljena u ponedjeljak
Zabrinutost je TI iskazao nakon što je vlada Federacije BiH predložila izmjene zakona o plinovodu koji bi trebao povezati plinske mreže BiH i Hrvatske, a u to je ugradila odredbu kojom je unaprijed definirana američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy kao koncesionar koji bi trebao izgraditi i upravljati plinovodom Južna interkonekcija.
Predložene izmjene zakona iz kojega je kao implementator projekta izbačena tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu poslane su federalnom parlamentu na potvrdu, a vlada FBiH očekuje da se taj proces završi po hitnom postupku.
TI BiH upozorava kako se protežiranjem konkretne tvrtke narušava ne samo transparentnost cijelog postupka već otklanja i bilo kakva mogućnost konkurencije. Sam sadržaj otvara brojna pitanja i ukazuje na višestruke rizike koji mogu voditi ugrožavanju odgovornog upravljanja i kompromitiranju javnog, protežiranjem partikularnog interesa, navodi TI BiH.
Katastrofalne posljedice
Imajući u vidu značaj projekta za cjelokupno gospodarstvo i energetsku neovisnost BiH, TI BiH ističe da nije ponuđena odgovarajuća analiza i racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na zakon koji je usvojen samo godinu dana ranije.
"Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja kojim se preferiraju osobni, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera na štetu interesa građana BiH, uspostava ovakve prakse u zemlji s jednom od najviših razina korupcije u Europi dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata kao što je plinovod Južna interkonekcija", kaže se u reagiranju TI BiH.
vezane vijesti
Pismo namjere
Zašto se američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy pojavila u tekstu zakona, iz federalne vlade nisu pojasnili.
Riječ je o tvrtki koja je jedina poslala pismo namjere potvrđujući zainteresiranost za provedbu projekta Južna interkonkecija, a za kojega se zanimao i američki građevinski div Bechtel iz kojega su procijenili kako politički rizici kompliciraju donošenje odluka o sudjelovanju u projektima u BiH.
AAFS Infrastructure and Energy registriran je tek 2025. godine sa sjedištem u Wyomingu. Na čelu su mu Joseph Flynn i odvjetnik Jesse Binnall koji se hvale bliskim vezama s administracijom Donalda Trumpa. Osim plinovoda u BiH bi želio graditi plinske elektrane, a zainteresiran je i za koncesiju odnosno preuzimanje upravljanja nad zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru. Ta tvrtka do sada nije imala iskustva s većim infrastrukturnim projektima.
Bez vlastitog plina
BiH nema vlastitu proizvodnju plina i trenutačno se opskrbljuje ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije plinovodom od Zvornika prema Sarajevu.
Južna interkonekcija je plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina na Krku.
Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. U planu je i krak plinovoda od Posušja prema Mostaru.
