Koliko smo zadovoljni životom? Pitanje je to koje si svatko može postaviti, ne samo zbog osobne situacije, već i zbog svega što se događa oko nas.

Stabilan posao, riješeno stambeno pitanje, normalni odnosi s drugim ljudima, zasnivanje obitelji ili hobiji kojima ispunjavamo slobodno vrijeme samo su jedan aspekt zadovoljstva životom. Drugi aspekt su stvari na koje ne možemo toliko utjecati, poput društvenih i ekonomskih okolnosti u zemlji, ratova, kriza...

Naravno, zadovoljstvo je i subjektivan dojam, pa ga je teško mjeriti ili stavljati u nekakve kategorije. Ipak, mnogi to pokušavaju kroz brojna istraživanja kako bi otkrili koliko su građani pojedinih zemalja zadovoljni svojim životom.

Još od 1973. godine Eurobarometar vodi ankete o zadovoljstvu građana u zemljama članicama Europske unije. No otada su prošle 52 godine, Unija se proširila, a brojne okolnosti promijenile.

Velika promjena zadovoljstva

Toga su bili svjesni i David G. Blanchflower te Alex Bryson iz američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja. Oni su usporedili podatke svih dosadašnjih istraživanja Eurobarometra o zadovoljstvu životom, odnosno sreći u 21 europskoj zemlji.

Pritom su primijetili zanimljiv obrazac. Nekoć su sretniji bili uglavnom mladi te nešto stariji građani, a oni sredovječni pokazivali su najmanje zadovoljstvo svojim životom. To se najčešće prikazivalo grafovima u obliku slova 'U'. Sad se to promijenilo, pa su sada u većini zemalja mladi najmanje, a stariji najviše sretni.

'U 13 europskih zemalja – Belgiji, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Irskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj, Švicarskoj, Turskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu – U-krivulja zamijenjena je zadovoljstvom životom koje raste s godinama', ustvrdili su američki analitičari temeljem podataka iz europskih, ali i globalnih istraživanja.

U južnijim zemljama, konkretno Cipru, Grčkoj, Italiji, Malti, Španjolskoj i Portugalu, zadovoljstvo životom opada s godinama, pokazalo je istraživanje. Opaženo je pak da zadovoljstvo mladih raste od 2015. godine, kad je počela opadati njihova nezaposlenost.

Globalni trend odavno prisutan u Hrvatskoj

Podaci za Austriju i Francusku fluktuiraju s vremenom, ustvrdili su američki istraživači, a opazili su i to da je u većini zemalja u kojima razina sreće raste s dobi zadovoljstvo životom u ranijim godinama bilo najmanje u srednjoj životnoj dobi, odnosno između 45. i 54. godine. No ta U-krivulja je u posljednje četiri godine gotovo u potpunosti nestala.

'Na prvi pogled to nije iznenađenje jer je sličan razvoj bio vidljiv i drugdje u svijetu', ustvrdili su Blanchflower i Bryson te dodali da se promjena dogodila u vrijeme pandemije covida i 'zamijenjena je otprilike monotonim porastom dobrobiti s godinama zbog pada dobrobiti mladih u odnosu na starije osobe', unatoč tome što u dijelu zemalja raste dobrobit mladih.

Ovdje bi valjalo usporediti i podatke iz Hrvatske, s obzirom na to da Blanchflower i Bryson nisu evaluirali istraživanja o sreći provedena u Lijepoj Našoj. Ona se najčešće svode na Svjetsko izvješće sreće (World Happiness Report) UN-a te istraživanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a ona se provode tridesetak godina.

'Za razliku od razvijenijih zemalja, u Hrvatskoj nikad nismo bilježili U-krivulju odnosa dobi i sreće i/ili životnog zadovoljstva. Istraživanja su redovito pokazivala pad sreće i životnog zadovoljstva s dobi. Mladi su uvijek bili sretniji od starijih. U usporedbi s drugima, takav trend redovito se bilježio u tranzicijskim, pa i mediteranskim zemljama', istaknula je Ljiljana Kaliterna Lipovčan, psihologinja s Instituta Ivo Pilar.

Međugeneracijske razlike

Ona je prije tri godine sudjelovala u analizi rezultata Europskog istraživanja kvalitete života (European Quality of Life Survey), u kojem su utvrđeni isti trendovi koje su opisali Blanchflower i Bryson.

Posljednji Eurobarometar pokazao je da je 81 posto ispitanika u Hrvatskoj zadovoljno svojim životom dok ih je 19 posto nezadovoljno. Najviše problema naši građani vide u inflaciji, mirovinama i stanju gospodarstva.

Inflacija je ponovno počela rasti u ljetnim mjesecima i turističkoj sezoni (3,5 posto u svibnju i 3,7 posto u lipnju), a prema podacima iz ankete o dohotku stanovništva, koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS), stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj lani je iznosila 20,3 posto te je 21,7 posto osoba bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7407 eura na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je 15.554 eura.

Ekonomski status kao indikator sreće

Prema tim kriterijima, DZS je utvrdio da je stopa rizika od siromaštva u dobi do 17 godina iznosila 18,3 posto, a za osobe u dobi od 65 ili više godina 37 posto, pri čemu su najviše pogođeni stariji samci.

'Svjetsko izvješće sreće (World Happiness Report) za 2024. godinu pokazalo je da su mladi u Hrvatskoj po iskazanom životnom zadovoljstvu u periodu 2022.-2024. bili na visokom 15. mjestu od 147 svjetskih zemalja. Međutim stariji građani, oni od 60 godina i više, bili su na istoj ljestvici na 80. mjestu. To je ogromna razlika i ukazuje na lošiji položaj starih u odnosu na mlade.

Što je tome uzrok? Mislim ponajprije na lošiji ekonomski status, a to su i pokazale neke naše analize. Naime, kada smo u jednom istraživanju statističkim postupcima kontrolirali prihode građana, pokazalo se da je to najveći problem za stariju populaciju, tj. ako kontroliramo prihode, oni se po sreći skoro izjednače s mladima', ustvrdila je Kaliterna Lipovčan.

Hrvati sve zadovoljniji

U ranijim istraživanjima omjer je uglavnom bio isti, ali su i stariji i mlađi u Hrvatskoj bili manje zadovoljni svojim životom u odnosu na iste populacije u nekim drugim zemljama. Dakle zadovoljstvo životom se u Hrvatskoj, barem statistički gledano, povećava.

Tome vjerojatno doprinose i povoljni makroekonomski podaci te najniža stopa nezaposlenosti od osamostaljenja države. Trenutno je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nezaposleno 71.218 osoba. S druge strane, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na dan 30. lipnja 2025. zabilježio je 1.768.228 osiguranika, što spada među rekorde po zaposlenosti.

To koincidira s rezultatima iz drugih europskih zemalja, naročito južnijih, u kojima je nezaposlenost mladih na najnižim stopama u posljednjih 15 godina, a njihova je sreća - nikad veća. Ipak, prema psihologinji Kaliterni Lipovčan, još je jedan faktor zaslužan za sve veće zadovoljstvo naših građana.

'Najveći i najvažniji prediktor životnog zadovoljstva i sreće su dobri međuljudski odnosi. Prema tome, ako želimo biti sretniji, moramo se više družiti, a to osobito vrijedi za starije građane. Njima je socijalna podrška prijatelja čak važnija od obiteljske socijalne podrške. To samo na prvi pogled izgleda neobično, ali objašnjenje je jednostavno – obiteljsku pomoć doživljavamo kao nešto što se samo po sebi razumije, a pomoć i podršku prijatelja posebno cijenimo. Stoga je moj savjet – družite se i njegujte dobre odnose s drugim ljudima, susjedima, prijateljima, poznanicima, kolegama na poslu i svima u svom okruženju, jer nas odnosi s ljudima najviše usrećuju', zaključila je Kaliterna Lipovčan.