O tome koliko nas vrućina još očekuje do kraja ljeta, kada se može očekivati ozbiljniji oporavak vodostaja, što je meteorološki pogodovalo širenju požara te kako će izgledati hrvatska klima budućnosti, ali i kada se građanima šalju upozorenja putem sustava SRUUK, u studiju RTL-a Danas govorila je zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković
Iako je pala dugo očekivana kiša, ona je pala samo mjestimice. Na istoku i osobito na krajnjem jugu zemlje gotovo je u potpunosti izostala, tako da ondje i dalje vlada suša.
U Dubrovačkoj regiji i dalje traje toplinski val koji utječe na zdravlje, ali nema najvišeg stupnja upozorenja. Za idući tjedan uglavnom su izdana žuta i narančasta upozorenja.
'Tijekom idućeg tjedna također ćemo na Jadranu i dalje imati vruće dane. Najviša temperatura zraka bit će između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, tako da će možda i u nekim drugim regijama na Jadranu biti zadovoljeni kriteriji za toplinski val', rekla je Mikuš Jurković za RTL Danas.
vezane vijesti
U drugom dijelu idućeg tjedna temperatura će porasti i na kopnu, a krajem radnog dijela tjedna lokalno može ponovno doseći 30 Celzijevih stupnjeva.
Za vikend slijedi blago osvježenje i mjestimične oborine. Pouzdanost prognoze nešto je manja, a zasad izgleda da oborine neće biti jake niti zahvatiti cijelu Hrvatsku.
Najdulji toplinski val otkad se provode analize
Ovog ljeta zabilježena su dva izrazito dugotrajna i intenzivna toplinska vala. Tijekom lipanjskog toplinskog vala 14 glavnih meteoroloških postaja srušilo je rekord najviše dnevne temperature zraka. Pojedini rekordi srušeni su i u srpnju te tijekom kolovoškog toplinskog vala.
'Taj toplinski val u kolovozu bio je najdulji ikad zabilježeni toplinski val u Hrvatskoj otkad se, od 1950. godine, vrši analiza', rekla je.
U riječkoj regiji zabilježeno je najdulje trajanje toplinskog vala, čak 20 uzastopnih dana.
Uz vrućine, ljeto je obilježilo veliko i dugotrajno sušno razdoblje te ekstremno niski vodostaji.
Za oporavak vodostaja potrebno je više kiše
Mikuš Jurković objasnila je da postoje različite vrste suša te da se hidrološka suša očituje kroz niske vodostaje i niske zalihe podzemnih voda.
Takva se suša razvija dulje pa je i za oporavak vodostaja potrebno dulje vrijeme. Mjestimična i povremena kiša ne može u potpunosti riješiti problem.
'Za vodostaje rijeka zapravo je potrebno nekoliko oborinskih epizoda na tom većem području', rekla je.
Kod biljaka i površinskog sloja tla kiša pomaže brže, ali ako je suša bila dugotrajna i jaka, sve biljke ne mogu se oporaviti.
Što je pogodovalo velikim požarima?
Požari su i dalje najčešće aktivirani ljudskim faktorom, a puno rjeđe prirodnim uzrocima poput munja. Međutim, vremenski uvjeti određuju hoće li se požar brzo ugasiti ili prerasti u velike razmjere.
Tijekom proljeća i zime bilo je dosta kiše pa je vegetacija nabujala. Zatim je uslijedilo sušno ljeto s dugotrajnim i intenzivnim toplinskim valovima.
'Ta vegetacija koja je bila bujna u proljeće osušila se i stvorila idealan gorivi materijal za požare. U takvim situacijama požari se lako aktiviraju i vrlo se brzo šire. Osobito kada uz sve to imamo i jak vjetar', rekla je.
Kod požara u Omišu dugotrajnom sušnom razdoblju i velikoj količini gorivog materijala pridružila se jaka bura s olujnim udarima.
Budući da je bila i noć, vatrogascima nisu mogli pomoći kanaderi. Bura je naglo širila požar, koji je poprimio katastrofalne razmjere.
Kakva će biti hrvatska klima?
Klimatske simulacije i umjerenog scenarija pokazuju da će globalna temperatura nastaviti rasti.
Prema Mikuš Jurković, hrvatsku klimu za 20, 30 ili 40 godina obilježit će dulje toplo i vruće razdoblje, intenzivnije suše tijekom ljeta i neravnomjerno raspoređene oborine.
Ljeti se očekuje manjak oborina, dok jesen i zima ponegdje mogu donijeti više kiše.
Kada se koristi SRUUK?
DHMZ upozorenja primarno izdaje na službenoj stranici meteo.hr, dok se SRUUK koristi samo u iznimnim situacijama.
'To su situacije kada imamo vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze izuzetno opasnog događaja. Primijetite da ovdje govorimo o vrlo velikoj vjerojatnosti. Zašto? Jer ovdje se radi o prognozi, a prognoza je vjerojatnost', rekla je.
SRUUK se koristi kada se očekuju opasne vremenske pojave na raširenom, velikom području, zbog čega bi posljedice mogle biti vrlo velike, uz velike štete i ugrožen velik broj ljudi.
DHMZ je dosad aktivirao SRUUK pet puta.
Na pitanje je li je ovo ljeto osobno iznenadilo nakon deset godina rada kao prognostičarke, Mikuš Jurković odgovorila je da nije.
'Ja sam prognostičarka zadnjih deset godina i ovakav ljetni obrazac je sve češći. Dakle, sve češće imamo tijekom ljeta dugotrajne, intenzivne toplinske valove koji su onda prekinuti i lokalnim nevremenima.'
