Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak se sastala s izaslanstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA). Predsjednik Saveza Franjo Habulin ispričao je za tportal što su dogovorili s predsjednicom te otkrio što joj i dalje zamjeraju
U kakvom tonu je protekao vaš prvi sastanak s predsjednicom nakon što je ona krajem ožujka odlučila iz svojeg ureda ukloniti bistu Josipa Broza Tita?
Razgovor je, moram priznati, protekao u prijateljskom i ugodnom okruženju, tijekom kojega smo razmijenili svoja mišljenja i stajališta. Ono što smo kao udruga posebno naglasili predsjednici jest jačanje ekstremne desnice širom svijeta. Dakako, moramo biti svjesni toga da ekstremna desnica jača upravo u trenucima posvemašnje krize i recesije, čega je svjesna i predsjednica. Tijekom razgovora ponovili smo našu zabrinutost spram sve izraženijeg veličanja fašizma, osobito NDH i ustaškog režima, kao i minimaliziranja svega vezanog za antifašizam i antifašističku borbu te potpuno zatiranje uloge Josipa Broza Tita u antifašističkoj borbi, ali njegove državničke uloge koju je prepoznao cijeli svijet.
Je li se predsjednica složila s predstavnicima SABA-e o vrijednostima antifašizma?
Izrazila je zadovoljstvo otvorenim i konstruktivnim razgovorom te naglasila kako je antifašizam civilizacijska vrijednost koja je u temeljima hrvatske države, dodajući potrebu jednakog komemoriranja svih žrtava i nužnost dijaloga i kada se na povijesne procese ne gleda jednako.
Predsjednica je nedavno prihvatila pokroviteljstvo nad 70. obljetnicom Dana pobjede, no SABA je potom odbila njezino pokroviteljstvo, navodeći kao razlog izbacivanje Titove biste iz njezina ureda. Jeste li od predsjednice tražili objašnjenje zašto je to učinila?
Gospođa Grabar Kitarović iznijela je svoje stavove vezane za uklanjanje biste, a mi ih ne možemo prihvatiti jer su stavovi naše udruge dijametralno suprotni od njezinih. Nismo zadovoljni njezinim činom jer je on u potpunosti neprihvatljiv. Ponovili smo, kao i nakon samog uklanjanja biste, da simboličan čin micanja Tita zapravo govori o njezinom odnosu prema Josipu Brozu Titu kao vojskovođi, državniku i svjetskom političaru, a kroz njega i o antifašizmu i antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu općenito. Uklanjanje Titove biste ostalo je zasad otvoreno pitanje, no nadamo se da će se ono uskoro riješiti.
Predsjednica je nedavno obišla Bleiburg. Jeste li joj spočitnuli taj posjet?
Moramo biti svjesni toga da je kod nas Drugi svjetski rat završio sedam dana kasnije nego u ostatku Europe. Uslijedili su Bleiburg i križni put. U tom smislu predložili smo predsjednici organiziranje znanstvenog skupa na kojem bi govorili povjesničari, stručnjaci za ratno pravo, ali i sudionici antifašističke borbe, kako bi se sve činjenice stavile na stol i raspravile te jednom zauvijek riješile dvojbe oko onog što se dogodilo nakon službenog završetka rata.
Na kraju sastanka dogovoreno je da će predsjednica nazočiti proslavi Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica 22. lipnja.
Predsjedničin posjet Brezovici dogovoren je u cilju promoviranja antifašističke borbe te će ona održati prigodan govor u kojem će istaknuti važnost antifašističke borbe i njenih tekovina. Pored toga, prigodno će nagraditi sudionike antifašističke borbe te istaknute promotore antifašističkih tekovina.
Dogovoreni su i daljnji sastanci izaslanstva SABA-e s predsjednicom?
Naravno, jer samo konstruktivnim razgovorima i dijalogom možemo doprinijeti izgradnji civiliziranog društva koje se temelji na antifašističkim temeljima.
