Nakon što se Rusija, uz posredovanje Turske, vratila sporazumu o izvozu žitarica, iz ukrajinskih luka isplovilo je šest brodova natovarenih dragocjenim prehrambenim teretom. Je li ruski predsjednik Vladimir Putin ustuknuo? Je li prešutno priznao da su njegove prijetnje o globalnoj krizi hrane, za koju je optuživao Zapad, bile blef?
Putin se vratio sporazumu - potpisanom u srpnju, a jednostrano raskinutom prije nekoliko dana - temeljem jamstva Ukrajine da neće koristiti crnomorski 'žitni' koridor za neprijateljstva protiv Rusije. Kijev, međutim, tvrdi da nije preuzeo nikakve nove obaveze jednostavno zato što nikad nije koristio, niti je namjeravao koristiti koridor u vojne svrhe.
Rusija je još nakon napada na Krimski most u listopadu prijetila da će se povući iz sporazuma, a u subotu je to konačno i učinila, nakon velikog napada dronovima na ruska plovila u krimskoj luci Sevastopolj. Putin je u utorak najavio turskom kolegi Erdoganu da bi Rusija mogla razmotriti nastavak sporazuma tek nakon istrage o napadima na Sevastopolj, no samo dan kasnije ministarstvo obrane javilo je da Rusija ipak nastavlja sudjelovati u sporazumu. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak nazvao je to 'posramljenim povratkom' te istaknuo da se pokazalo kako bi žitni koridor funkcionirao i bez sudjelovanja Kremlja.
vezane vijesti
U zanimljivoj analizi Putinovih poteza, britanski Guardian navodi da je ubrzo nakon suspendiranja sporazuma postalo jasno da Moskva nema nikakav plan, a on je u 'ponižavajućem zaokretu' nakon konzultacija s Erdoganom mogao jedino tražiti 'pisana jamstva' Kijeva.
Rusija je možda dobila privatna obećanja, uključujući jamstva koja bi joj mogla pomoći u izvozu svojih poljoprivrednih proizvoda, ocijenila je Tatiana Stanovaja, voditeljica analitičke tvrtke R.Politik. I ona ukazuje na to da je Kremlj mogao blokirati izvoz žitarica samo vojnim sredstvima, što ipak nije bilo u planu. Sunovrat Kremlja, koji je upao u vlastitu zamku, u konačnici je pokazao da se Putina može natjerati na povlačenje.
Međutim čini se da je Putin spreman na eskalaciju kako bi sačuvao obraz na bojnom polju. Suočena s ukrajinskom protuofenzivom, Rusija je posljednjih tjedana lansirala stotine projektila na ukrajinske elektrane i drugu ključnu infrastrukturu s ciljem kreiranja humanitarne krize na pragu zime, kroz mrak i hladnoću.
U svjetlu prijetnji Rusije da će upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju, uključujući taktičko nuklearno oružje, kako bi osigurala osvojeni teritorij, ukrajinski dužnosnici ističu da je zaokret Kremlja oko žita važna lekcija Zapadu o prkošenju ruskom vođi. Ruski ucjenjivač 'inferioran je u odnosu na one koji su jači i znaju jasno izraziti svoj stav', napisao je Podoljak. 'Agresora je moguće pacificirati razumnom demonstracijom sile', dodao je.
Ujedno, postupci Rusije također su prijetili razljutiti čelnike u Africi i na Bliskom istoku, kojima se Putin nastojao diplomatski nakloniti. U najavi obnavljanja sporazuma u srijedu, Erdogan je rekao da su sljedeće pošiljke žitarica namijenjene Somaliji, Džibutiju i Sudanu. Uloga Putinovog turskog kolege, ali i regionalnog suparnika, osobito je zanimljiva. Kao glavni igrač u pregovorima oko rata, Erdogan je preuzeo i vodeću ulogu u razmjeni zarobljenika te su spašeni ukrajinski zapovjednici iz Mariupolja koje je Moskva prijetila pogubiti. Utjecaj Turske raste usporedo s diplomatskim i ekonomskim slabljenjem Rusije.
Istovremeno, Putinovi domaći neprijatelji sve su glasniji, a sporazum o žitu i navodna dodatna ukrajinska jamstva o nenapadanju ismijavaju čak i prokremaljski blogeri i novinari. 'Kartičar je dao pisana jamstva da neće koristiti označene kartice', napisao je Aleksandar Kots, novinar Komsomolskaje Pravde. Pukovnik Cassad s više od 800.000 pretplatnika poručio je: 'Što se tiče povjerenja u ta 'ukrajinska jamstva'... kao da nije dovoljno osam godina skrnavljenja sporazuma iz Minska ili Steinmeierove formule'.
