KRIMINALOM DO PROFITA

Jadrankamen je temeljito pokraden

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 07.05.2012 09:57
  • Objavljeno 07.05.2012 u 09:57
jadrankamen

jadrankamen

Izvor: Cropix / Autor: Jakov Prkic / Cropix

Čitajući posljednjih dana izjave starih i novih aktera 'slučaja Jadrankamen', potrebno je skrenuti pažnju na neke činjenice iz prošlosti te tvrtke, koje relativiziraju navedene izjave i bacaju jasno svjetlo na sve faze propadanja nekad perspektivne i ugledne tvrtke. To se prije svega odnosi na izjavu Brune Orešara da mu Jadrankamen i nije donio neku značajnu dobit

To apsolutno nije točno i dokaze za tu tvrdnju se može pronaći u nekom od spisa i brojnih kaznenih prijava koje već dulje od jednog desetljeća leže u nekoj od ladica u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu. U posjedu smo jedne od tih prijava koja nam zorno pokazuje model izvlačenja dobiti iz tvrtke Jadrankamen iz Pučišća i štetu koju je zbog toga trpio državni proračun, a što je na kraju rezultiralo propašću tvrtke.

U ovom konkretnom slučaju radi se o anonimnoj prijavi Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu iz 2003., a koja za osnovu ima službeni izviještaj šefa Stražarske službe tvrtke Jadrankamen Nikše Eterovića Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu te Općinskom državnom odvjetništvu u Supetru na Braču. Eterović je svoje izvješće proslijedio po službenoj dužnosti.

U tom izvještaju su navedeni rezultati kontrole utovara kamena na brodove za Italiju, a koju je Eterović obavio u tri navrata slučajnim uzorkom početkom 2003. Nikša Eterović kontrolu je obavio zbog višekratnih upozorenja sindikata i radnika Jadrankamena o otvorenoj pljački kamena iz pogona.

Kontrolom utovara utvrđeno je da se kamen tovari u količini od 40 do 60 posto blokova više nego što je deklarirano fakturom. Tolerancija pri utovaru, zbog nepravilnosti kamena, inače je do 20 posto. Takva praksa provodila se redovito dvaput mjesečno. U pitanju je ogromna materijalna korist, jer je tada procijenjena vrijednost razlike kamena, ovisno o veličini broda, iznosila od 500 tisuća do 1,3 milijuna kuna. Osim činjenice da je na taj način počinjena šteta za proračun RH neplaćanjem carinskim pristojbi, PDV-a i rudarske koncesije, problem su bili i pretovareni brodovi.

Teret i brodovi utovareni na takav način postaju i ozbiljan sigurnosni problem pri plovidbi. Teret se iskrcavao u talijanskim lukama, najviše u Anconi. Koliko je dugo trajala takva praksa, ne znamo, osim činjenice da je tvrtka postala vlasništvo Bruna Orešara 1995. Posao je vjerojatno dobro išao, ali jedan detalj u tome zapravo je zastrašujući. Sigurnosno upitni pretovareni brodovi i nesiguran teret u jednom su trenutku rezultirali tragedijom. Dvije godine prije navedene kontrole tereta, u siječnju 2001., tridesetak milja od Ancone potonuo je brod Nautika 64 i tom prilikom život su izgubila četiri pomorca, a jedan je preživio. Na pretovarenom brodu koji je plovio iz Pučišća za Anconu bilo je 165 tona kamenih blokova iz Jadrankamena.

Nekoliko godina kasnije, održano je i suđenje zbog te tragedije. Jedini preživjeli pomorac nije u svjedočenju dovodio u pitanje sigurnost tereta, ali je izjavio da se brod iznenada našao u neveri i prevrnuo za sekundu. Ako znamo i činjenicu da je vlasnik broda bio Ivica Mladineo, brat dobro poznatog Vinka Mladinea, bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša, zaključak se nameće sam po sebi. Izvještaj stražarske službe koji je datiran dvije godine nakon navedene tragedije zapravo nam govori da se zbog tog tragičnog potonuća nije prestalo s tom praksom i uhodanim modelom.

U prijavi stražarske službe navode se i svjedoci koje bi trebalo saslušati pa se, osim šefa Stražarske službe Nikše Eterovića, predlažu radnici Jadrankamena koji su radili na utovaru blokova u brod, radnici tvrtke Adriacink iz Splita koji su vršili utovar autodizalicom te pomorci na brodovima koji su prevozili kamene blokove u Italiju.

Prijava je bila podnesena protiv predsjednika uprave Jadrankamena Erwina Truskallera, austrijskog državljanina. Erwin Truskaller brat je Karla Heinza Truskallera koji je bio član i predsjednik uprave Hypo Alpe Adria Banka, koji je financirao gotovo sve Orešarove projekte. U prijavi je izražena sumnja da je počinjena višemilijunska šteta na račun tvrtke Jadrankamen te šteta za proračun RH.

Ovakvih prijava ima bezbroj i skrećemo pažnju, primjerice, novim akterima slučaja Jadrankamen Ivi Bućanu, Vedranu Viloviću ili Ranku Ostojiću da ipak malo odmjere svoje izjave kada spominju opljačkane radnike Jadrankamena. Mada su se njih trojica u ovoj aferi našla puno kasnije od Orešara, toplo im preporučujemo da se informiraju o spisima i prijavama u nadležnim institucijama, a koji još čekaju neko malo ozbiljnije pravosuđe; možda sljedeće godine u srpnju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi