Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je nakon sjednice Vlade da je riječ o izmjenama važnih zakona kojima se pristupilo kako bi se dodatno regulirale neke dosadašnje nejasnoće i poboljšale određene odredbe.

Izmjenama Zakona o strancima produljena je dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvola, olakšana je promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, a rok za rješavanje dozvole za boravak i rad je produžen na 90 dana.

Radi provedbe Uredbe o dubinskim provjerama na vanjskoj granici i Uredbe o postupku vraćanja na granici, provedbe dubinske provjere u posebnom objektu MUP-a trajat će do sedam dana, uz sve mehanizme za zaštitu ljudskih prava.

Božinović je podsjetio da je Hrvatska uz Grčku jedina imala nezavisni mehanizam koji je nadzirao postupanje policije na hrvatskim granicama, a sad će se, kako je rekao, više fokusirat na dubinske provjere i postupak odobravanja azila.

Ostali prijedlozi u Zakonu za strance uključuju poznavanje hrvatskog jezika odnosno obvezu polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, dok bi se u svrhu studiranja provremeni boravak produljio do tri godine, a sada je godinu dana.

Također, prijedlog zakona osigurava administrativno rasterećenje odnosno dozvole za boravak i rad za sezonski rad s rokom važenja od tri godine, s time da će sezonski radnik moći raditi do devet mjeseci. U svemu će po Božinovićevim riječima pomoći i Entri/Exit sustav zbog čije je primjene Hrvatska pohvaljena na europskoj razini.

Uz to, izmjene zakona omogućit će dostavu dokumentacije poslodavcima u elektroničkom obliku i u korisnički pretinac e-Građani, a ranije izdane dozvole za boravak i rad neće se ukidati. Produljene dozvola moći će se odbiti poslodavcu koji se nađe na tzv. crnoj listi u prvoj godini od kada je poslodavac stavljen na taj popis.

Izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi Usklađivanja s Paktom o azilu i migracijama učinkovitije će sprječavati sekundarne migracije, povećati učinkovitost „dablinske“ procedure i uravnotežiti opterećenost država članica na vanjskoj granici.

Glavne izmjene odnose se na jasnije i striktna pravila za pružanje materijalnih uvjeta prihvata, u što po Božinovićevim riječima spada i naknada od 20 eura koje dajemo mjesečno za tražitelje azila. Tu si i identifikacija tražitelja s posebnim prihvatnim potrebama, ranjivih osoba, njihova zaštitu te pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i tržištu rada.

Ustrojavanje novih centara za azilante i alata za sprječavanje sekundarnih kretanja

Uvode se nove definicije mogućnosti ograničenja slobode kretanja i zadržavanja tražitelja, što su ujedno alati za sprječavanje sekundarnih kretanja i zlouporabe sustava.

Izmjene zakona osigurat će posebna postupovna jamstva i uvjete prihvata za maloljetnike i ranjive skupine, s time da poseban skrbnik dobiva veću ulogu u postupku, zaštiti i pružanju informacija.

Također, izmjene zakona omogućit će izradu Plana za nepredvidive situacije kad je RH suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite, a predviđene su i obvezne mjere integracije za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom poput učenja hrvatskog jezika i radionica integracije u hrvatsko društvo.

U slučaju nepoštivanja obveza integracije predviđena je mogućnost ukidanja određenih socijalnih prava. Pored toga, predviđena je i obvezna mjera integracije za tražitelja u obliku pohađanja tečajeva hrvatskog jezika i kulturne orijentacije za vrijeme boravka u prihvatilištu.

Izmjene zakona omogućit će i dubinsku provjeru migranata odmah po policijskom zaticanju te odvajanje onih koji je ne trebaju te onih koji predstavljaju opasnost javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti ili zloupotrebljavaju postupak međunarodne zaštite.

Novi zakon osigurat će ustrojavanje posebnih centara za osobe u postupku azila, koje se neće moći svojevoljno kretati po Hrvatskoj, a jačaju se i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.

Uvodi se i EU lista sigurnih zemalja podrijetla s obzirom da RH u dijelu slučajeva nije prva zemlja ulaska u EU, što će značiti i manji pritisak na azilni sustav, kao i manje zlouporaba i sekundarnih migracija u druge države članice.

Novi zakon obvezuje i solidarnost među državama članicama u slučajevima premještanja osoba, financijskih doprinosa ili drugih mjera potpore kao što je izgradnja kapaciteta, operativne i tehničke potpore ili slanja stručnjaka za pružanje potpore.