kompleksna problematika

Izetbegović nakon Zagreba: U Hrvatskoj malo znaju o složenim odnosima u BiH

30.09.2020 u 11:58

Bionic
Reading

Nakon sastanka s hrvatskim premijerom i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u ponedjeljak, predsjednik SDA Bakir Izetbegović nije davao izjave, ali je zato dan kasnije dao intervju za Fenu, u kojem je progovorio o rezultatima tog sastanka

Izetbegović je kazao da je u Zagrebu iznio niz činjenica o stanju u BiH, položaju Hrvata i Bošnjaka, njihovim odnosima, o blokadama implementacije izbornih rezultata i popunjavanja Ustavnog suda Federacije BiH. Tražio je da se konačno pokrene rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH.

'Dogovoreno je da će dva ministra vanjskih poslova u sljedećih mjesec dana napraviti pripremu i analizu koja bi mogla pokrenuti stvari s mrtve točke', istaknuo je Izetbegović, prenosi Oslobođenje.

Na upit kakav dugoročni efekt mogu imati ovakvi sastanci kada su u pitanju unutarnja politička pitanja Bosne i Hercegovine, kao što su izmjene izbornog zakona i blokade u formiranju vlasti i radu institucija BiH, Izetbegović je kazao da oni ne smiju rukovodstvo Hrvatske prepustiti jednostranom informiranju jer će onda imati problem po narodnoj izreci 'da je pola istine - cijela laž'. Čelnik vodeće bošnjačke stranke u BiH ocijenio je da u Hrvatskoj malo znaju o složenim odnosima u BiH.

'Sve se svodi na prigovor o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Moramo komunicirati i praviti balans u informaciji koja stiže iz BiH. Veoma je važno iznijeti činjenice o položaju Hrvata u institucijama, gdje u vrhu države imaju paritete, u vrhu Federacije BiH dvostruko više od učešća u postotku stanovništva, a u ostatku državnog aparata po dubini barem 10 posto preko tog postotka', kazao je Izetbegović.

Istaknuo je da je Plenkoviću predao precizne podatke o odlasku i povratku boraca sa stranih ratišta u BiH, o problemu radikalizacije, paradžematima... Uvjeren je da više neće biti izjava kakve je davala bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović o 'tisućama povratnika sa sirijskog ratišta' ili o 'kampovima za obuku terorista na granici s Hrvatskom'.

  • +2
Plenković se susreo s Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Odbacio je i kritike iz BiH na svoj račun da je posjetom pristao na patronizirajući odnos službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini. Kazao je i da svojim posjetom Zagrebu nije legitimirao posjet Milorada Dodika hrvatskom glavnom gradu, već ga je amortizirao i napravio nužan balans.

'Ovo je na prvom mjestu bio posjet predsjednika SDA predsjedniku HDZ-a, koji se fokusirao na odnose stranaka koje u velikoj mjeri predstavljaju Bošnjake i Hrvate i koje u velikoj mjeri sudjeluju u strukturi vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine', kazao je Izetbegović. Smatra da je bitno komunicirati jer šutnja sama po sebi degradira odnose.

'Opozicija mora kritizirati, ali ova naša bosanska u principu zna što ne treba, što nije dobro, što oni neće i ne bi. Treba u ovako složenim odnosima znati što treba, što hoćemo i kako ćemo. Šutnja i durenje sigurno nisu put do rješenja', kazao je Izetbegović.

Predsjednik SDA smatra da je odnos BiH s Hrvatskom vitalno važan za BiH, i za Bošnjake i Hrvate u njoj.

'To je u nedavnoj prošlosti potvrđeno na najdirektniji način. Sukob Hrvata i Bošnjaka 1992.-1993. otvorio je prostor napredovanju Mladićeve vojske, omogućio etničko čišćenje Hrvata i Bošnjaka s pola teritorija BiH, hrvatski korpus je skoro prepolovljen. Washingtonski sporazum, odnosno bošnjačko-hrvatski sporazum napravio je potpun obrat, politički i vojni, bio je priprema za Daytonski sporazum, za mir i oporavak zemlje', ocijenio je Izetbegović.

Osim s predstavnicima HDZ-a, u Zagrebu se susreo s bivšim hrvatskim predsjednicima Stjepanom Mesićem i Ivom Josipovićem, ali zato nije s aktualnim Zoranom Milanovićem.

'Mesić je posebno zanimljiv sugovornik, pamti veoma bitne detalje iz vremena Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Veoma živo mi je prepričao događanja vezana za susret Milošević-Tuđman u Karađorđevu 1991., njihove odnose i zajedničku procjenu u vezi BiH, u vezi Alije Izetbegovića, Armije RBiH. Procjenu koja se zatim pokazala lošom i krajnje pogrešnom', poručio je na kraju.