STRUČNJACI UPOZORAVAJU

Izbori u Hrvatskoj su na rubu zakona! Ove stvari treba hitno promijeniti

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 05.06.2020 09:35
  • Objavljeno 05.06.2020 u 08:51
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Manji broj zastupnika, više preferencijalnih glasova, elektroničko i dopisno glasanje - sve su to ideje koje uglavnom uoči izbora na stol kao dio svog programa iznesu razne stranke. No ako se pita politologe i sveučilišne profesore, to nije najveći problem izbornog zakonodavstva

Gotovo nema stranke koja barem jednom u posljednjih nekoliko godina nije iznijela barem jednu ideju na koji način izmijeniti nešto u izbornom zakonodavstvu. Obećavale su to i male stranke, obećavao je i vladajući HDZ, a i građani su tražili promjene potpisima na referendumskoj inicijativi. No kada se pogleda posljednjih desetak godina, osim ustavnih izmjena 2010., po pitanju izbornog zakonodavstva tek se sporadično nešto promijenilo. Ako se pita stručnjake, samo je jednu promjenu doista nužno napraviti što prije.

Hitno treba mijenjati izborne jedinice

Još prije deset godina Ustavni sud upozorio je Sabor da se što hitnije treba izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama jer se pokazalo da glasovi u pojedinim izbornim jedinicama nemaju istu težinu kao u drugima, odnosno narušena je ravnomjerna raspodjela broja birača po izbornim jedinicama. Već deset godina nijedna od političkih opcija koja je bila na vlasti nije izmijenila zakon koji, podsjetimo, propisuje da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +/ – pet posto. Pitanje izbornih jedinica kao najveći problem izbornog zakonodavstva i stvar koju bi najhitnije trebalo izmijeniti spominje i profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular. I on podsjeća na to da je Ustavni sud prije deset godina tražio hitne izmjene zakona čiji bi cilj bio da izborne jedinice budu takve da svaki glas stvarno jednako teži.

Goran Čular: Naše izborne jedinice, a samim time i provedba izbora, faktički na rubu zakona

Goran Čular: Naše izborne jedinice, a samim time i provedba izbora, faktički na rubu zakona

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Imamo situaciju da zadnja tri izborna ciklusa osam od deset izbornih jedinica ne zadovoljava uvjet iz Zakona o izborima, tako da odstupanja mogu biti +/ - pet posto. To bi pod hitno trebao izmijeniti novi saziv Sabora, a što su dosadašnje stranke odbijale raditi premda su imale to u svojim programima. Imate to i u programu sadašnje Vlade iz 2016. godine', kaže Čular za tportal.

Što se tiče nekih drugih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva, Čular podsjeća na to da već niz godina traje javna rasprava o tome, pa i kroz dvije neuspjele referendumske inicijative, ali da ni u slučaju nekih drugih ideja nema te hitnosti. 'Već deset godina živimo s jednim mišljenjem Ustavnog suda. Imate situaciju da su naše izborne jedinice, a samim time i provedba izbora, ne neustavne, ali faktički na rubu zakona, a vezano je to uz jednakost biračkog prava', kaže Čular.

  • +9
  • +6

Raspušten 9. saziv Hrvatskog sabora

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Izborne jedinice kao najveći problem ističe i profesor na Pravnom fakultetu Ivan Rimac.

'Jedan od važnih pravnih detalja to je da nemamo usklađenu reprezentativnost jer su se događale promjene u broju glasača u izbornim jedinicama, a to nije pratila promjena u broju zastupnika po izbornoj jedinici, jer i dalje iz svake izborne jedinice biramo 10 zastupnika. Moje osobno mišljenje je da bi trebalo vratiti izborne jedinice na županije i odrediti proporcionalno s brojem birača u županiji koliko ide zastupnika iz koje županije. To bi omogućilo da imamo reprezentativnost, a s druge strane znali bismo koji su zastupnici izašli iz kojeg prostora. Pa bi i odgovornost zastupnika prema prostoru iz kojeg su izabrani možda bila povećana', kaže Rimac za tportal.

D'Hondtova metoda - da ili ne?

U javnosti, dodaje Rimac, spominjala se i promjena D'Hondtove metode preračunavanja mandata, ali pretvaranje cijele Hrvatske u jednu izbornu jedinicu, no upozorava da bi promjene u tom pogledu mogle izazvati neke probleme.

'D'Hondtova metoda je suvisla metoda koja na cijelu brojku zaokružuje ishod izbora. Matematički gledano, nema prigovora na tu metodu jer moramo imati cijelog, a ne osam petina zastupnika. Što se tiče prelaska na jednu jedinu izbornu jedinicu za cijelu državu, imamo problem jer bi manje regije s manje stanovnika imale manju ulogu u političkom životu, što je feler Hrvatske općenito. Naime nemamo suvislu politiku regionalnog razvoja i to bi pogoršalo stanje u državi', kaže Rimac.

Ivan Rimac: Bilo kakvo ograničavanje uloge manjina u Saboru je van svakih demokratskih standarda

Ivan Rimac: Bilo kakvo ograničavanje uloge manjina u Saboru je van svakih demokratskih standarda

Izvor: Cropix / Autor: Nina Djurdjevic / CROPIX

Manji broj zastupnika i više preferencijalnih glasova

Neke od ideja koje su se pojavljivale posljednjih godina su i smanjivanje broja zastupnika u Saboru, ali i uvođenje više preferencijskih glasova (op.a., sada je na parlamentarnim izborima omogućen jedan preferencijalni glas).

'Možemo razgovarati o svemu tome, i o smanjivanju broja zastupnika i o uvođenju više preferencijskih glasova. Jedan preferencijski glas ima svoja ograničenja, međutim moje je mišljenje da ne smije ići u verziju koja političkim strankama oduzima svu kontrolu nad listom. Stranačke liste nisu meni u restoranu, već stranka mora biti sigurna da će joj u parlament ipak ući ljudi koje je izabrala u sklopu svoje ponude i koji će provoditi njezin izborni program. Ako date da građani u potpunosti iskroje listu, onda stranka više neće biti zainteresirana da unutar sebe radi neki poredak, nego može staviti ljude abecednim redom. Nisam pobornik toga. Pobornik sam toga da se strankama da tip kontrole u koji bi građani u jednom dijelu mogli intervenirati, ali ne 100 posto. Ideja političke stranke nije ideja restorana', poručuje Čular.

Ideju smanjivanja broja zastupnika komentirao je i Rimac.

'Kada bi Sabor suvislo radio i službe suvislo funkcionirale, to bi bili modaliteti izvođenja izbora. Ako bismo po županijama birali zastupnike proporcionalno broju birača, dovelo bi to do toga da broj zastupnika možda ne bi bio konstantan. Odredili bismo primjerice da se na svakih 50 ili 25 tisuća stanovnika bira jedan zastupnik i tada bismo, ako se ovim tempom nastavi iseljavanje iz Hrvatske, spali s primjerice 140 na 100 zastupnika jer se nitko nije brinuo o tome da ljudi ostanu u Hrvatskoj', kaže Rimac.

  • +8
  • +5

Gordan Maras u Saboru

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Ukidanje glasanja u dijaspori i smanjivanje broja manjinskih zastupnika

Prema idejama koje su se pojavile u javnoj raspravi, neki, poput Miroslava Škore, smanjili bi i broj manjinskih zastupnika ili ograničili njihova prava pri glasanju. S druge strane, ima i onih koji smatraju da oni koji ne žive u Hrvatskoj i, kako kažu, ne plaćaju poreze, nemaju što birati vlast u Hrvatskoj.

'Što se tiče manjina, sve se svodi na netrpeljivost i raspravu o tome koliko zastupnici prvenstveno srpske manjine imaju utjecaja u Saboru. Realno mislim da je potrebna zastupljenost manjina i bilo kakvo ograničavanje njihove uloge u saborskoj proceduri, da ne mogu biti jezičac na vagi u formiranju većinske grupacije ili da ne mogu glasati o nekim temama, nešto je što je izvan demokratskih standarda', kaže Rimac.

Pitanje dijaspore, dao je natuknuti Rimac, nešto je kompleksnije. 'Što se tiče dijaspore, to je pitanje definicije države. Tuđmanovim definiranjem države prihvatili smo ideju nacionalne države, a ne tzv. civilne države u kojoj građani, bez obzira kakve su nacije, imaju svoja prava ako žive u Hrvatskoj. To je sukob koji ostaje i detaljno je opisan i u sociologiji i pravnoj znanosti. To je kompleksan problem koji zalazi u temelje kulturoloških definicija identiteta', kaže Rimac.

Neusklađenost raznih izbornih zakona

Dodatno pitanje koje zbunjuje i birače, a pogotovo one koji se kandidiraju na izborima, različita su pravila na različitim izborima. Tako je primjerice zabrana kandidiranja drugačije propisana na lokalnim, drugačije na predsjedničkim i drugačije na parlamentarnim izborima.

Nije to jedino, upozorava Čular te se zalaže da se neke stvari ipak ujednače.

'GONG je to predlagao, pa i Državno izborno povjerenstvo napravilo je cijeli prijedlog općeg izbornog zakonika koji bi ujednačio sve izbore i elemente od biračkog prava, preko kandidiranja, prikupljanja potpisa, do sastava biračkih odbora, pa i zabrane kandidiranja. To bi se moglo napraviti u općem izbornom zakonu koji bi bio tehnički. Međutim političari su pokazali da to njima nije tema i smatraju da ništa time neće dobiti, a političar voli kontrolirati situaciju kada ulazi u nešto. Oni misle da će ta rasprava otići u okvire koje ne žele, a oni nemaju dobitka jer građane ne zanima ta tema. Osim što su neke male stranke to posljednjih godina pretvorile u politički problem, pa jako inzistiraju na tome', poručuje Čular.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!