Europska unija je nakon početka ruske invazije 2022. godine na svom teritoriju zabranila medije pod kontrolom Kremlja, optužujući ih za širenje dezinformacija. No više od tri godine kasnije „sankcionirani mediji su i dalje većinom aktivni i pristupni” u državama članicama, stoji u izvješću londonskog think-tanka Institute for Strategic Dialogue (ISD).

„Ruski državni mediji nastavljaju biti snažno prisutni na internetu, što predstavlja trajnu prijetnju zapadnim demokracijama”, upozorava se u izvješću koje naglašava da su blokade koje su nametnuli pružatelji usluga „većinom neučinkovite”.

EU je između ostalog zabranila RT (bivši Russia Today), Sputnjik i novinske agencije pod državnom kontrolom, optužujući ih da vode „informacijski rat”.

Zadaća svake države je osigurati da pružatelji usluga uvedu blokade, piše France Presse.

ISD kritizira „neuspjeh” Europske komisije da uspostavi „referentnu listu različitih verzija i domena” kojima se koriste sankcionirani mediji.

Time su države i pružatelji usluga lišeni „potrebnih smjernica za učinkovitu i ciljanu primjenu”, stoji u izvješću. ISD je identificirao 26 sankcioniranih ruskih medija koji se koriste s 58 različitih domena.

Londonski think-tank poziva Komisiju da formira „kontinuirano ažuriranu i javnosti dostupnu listu” domena u pitanju.

Istraživanje ISD-a provedeno je u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, na tri najveća pružatelja usluga u svakoj zemlji.

Zaključeno je da Rusija nastavlja zaobilaziti sankcije koristeći se raznim taktikama, a najgore stoji Slovačka, čiji je premijer Robert Fico kritiziran kao proruski političar.

U srednjoeuropskoj zemlji su dostupni svi sankcionirani mediji.

Slijedi je Poljska gdje je moguće pristupiti najmanje 50 domena, a u blokadi ruskih medija najuspješnije su Francuska i Njemačka.

Većina sankcioniranih medija ima malu publiku, s manje od tisuću mjesečnih pregleda unutar EU-a, no njih pet ima više od 50 tisuća posjetitelja mjesečno samo u Njemačkoj.