Tamo su se presvukli u zelene vojne uniforme i slikali sa pripadnicima specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske s fantomkama na glavama. Njihovo prisustvo nije bilo najavljeno institucijama Bosne i Hercegovine, a javnost je za to saznala tek nakon što je vijest procurila u lokalne medije, piše Guardian.

Mađarska je službeno navela da se radi o 'trenerima', ali okolnosti dolaska, skrivena priroda misije i tajnost operacije izazvale su zabrinutost. Niti Predsjedništvo BiH, niti Vijeće ministara nisu bili obaviješteni o dolasku stranih uniformiranih snaga na teritorij suverene države.

Dolazak Mađara vremenski se poklopio s presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je 26. veljače ove godine osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ignorirao ovlasti visokog predstavnika Christiana Schmidta, institucije nastale u okviru Dejtonskog sporazuma, koji ima ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike.

Reagujući na presudu, Dodik ju je nazvao 'besmislenom' i poručio svojim pristalicama da 'budu veseli', ustvrdivši da Bosna i Hercegovina 'više ne postoji'. Potom je donesen zakon kojim se zabranjuje prisustvo državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriju RS-a, čime se faktički otpočelo s procesom secesije. Iako je rekao da neće uložiti žalbu jer ne priznaje sud, njegovi odvjetnici su to ipak učinili, a odluka po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine, pojašnjava Guardian, u velikom tekstu kojeg prenosi Klix.ba

U međuvremenu, Dodik je, po treći put od ožujka, otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time je dodatno potvrdio svoj proruski stav, dok istovremeno dobija podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu 'nezakonitom i antidemokratskom' te je osobno došao u Banju Luku, a potom se sastao s Dodikom u Beogradu.

Ova presuda i reakcije na nju predstavljaju opasnu prekretnicu. U pitanju je trenutak kada će biti jasno da mađarski premijer Viktor Orbán, u slučaju sukoba između Bruxellesa i ruskog saveznika Dodika, odlučno staje na stranu Moskve. Prema informacijama koje su procurile u mađarskim medijima, a koje su potvrdili diplomatski izvori u Sarajevu, mađarska jedinica bila je poslana u Banju Luku s ciljem da u slučaju nužde izvuče Dodika ako bi morao bježati.

Za sada do toga nije došlo, ali izvori tvrde da je Dodikova obitelj u proteklim mjesecima kontaktirala visokog zapadnog dužnosnika kako bi pregovarala o uvjetima za njegov odlazak iz zemlje. Ipak, iako mogućnost egzila postoji, veća je vjerovatnost da će Dodik pokušati zadržati vlast, oslanjajući se na zaštitu svoje paravojne policije i osporavati legitimitet institucija BiH.

Situacija je postala posebno napeta u travnju, kada je SIPA pokušala uhititi Dodika zbog usvajanja zakona koje su čak i njegovi raniji saveznici smatrali ekstremnim. Međutim, do uhićenja nije došlo jer su pripadnici policije RS spriječili državne policajce (SIPA) u Istočnom Sarajevu.

Ako žalbeni sud potvrdi presudu iz veljače, Dodiku bi formalno bio zabranjen politički rad, što bi moglo izazvati izvanredne predsjedničke izbore u RS i eventualni politički zaokret u kojem bi opozicija mogla pokušati preći preko etničkih podjela i obnoviti europski put BiH. Također, moguće je da bi se tada mogla ponovo pokušati realizirati njegova fizička smjena uz pomoć međunarodnih snaga, prije svega EUFOR-a.

U razgovoru za medije, bivši ministar vanjskih poslova BiH i član oporbene Partije demokratskog progresa, Igor Crnadak, rekao je: 'Jedina misterija je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti kabinet predsjednika, ili će se oglušiti. Mislim da nitko ne zna šta će učiniti.' Crnadak je poručio Dodiku da bi se, ukoliko voli svoj narod, trebao sam predati i 'boriti za svoju nevinost pred sudom'.

Visoki predstavnik Christian Schmidt tvrdi da je kriza još uvijek politička, a ne sigurnosna, ali upozorava da situacija zahtijeva ozbiljne diplomatske napore. Prošli tjedan , u izvještaju Vijeću sigurnosti UN, Schmidt je apelirao na međunarodnu zajednicu da hitno reagira kako bi se izbjegao kolaps. Tijekom njegovog obraćanja, ruska delegacija je napustila dvoranu, dok je srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, doputovala u New York kako bi pokušala osporiti Schmidtov legitimitet, nazivajući ga 'diktatorom'.

Europska unija zasad nije uspjela usuglasiti zajednički odgovor. Mađarska, uz podršku Hrvatske, blokira uvođenje sankcija Dodiku. Ipak, sankcije su pojedinačno uvele Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litva. Dodik je računao na povratak Donalda Trumpa na vlast kako bi američke sankcije bile ukinute, ali ta nada se zasad nije ispunila.

Politički analitičar Jasmin Mujanović ocijenjuje da je ovo 'najopasniji trenutak za Bosnu i Hercegovinu od kraja rata'. Dodik je, kako kaže, ili na putu k uhićenju – ili bijegu.

Uoči obilježavanja godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. prekinuo rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, BiH se ponovno nalazi na rubu ozbiljne destabilizacije. Iako je Dayton zaustavio krvoproliće, njegovi kritičari već desetlećima upozoravaju da je zemlju ostavio podijeljenom i paraliziranom, podložnom manipulacijama etnonacionalističkih elita koje sada prijete da potkopaju i posljednje temelje mira.