Prvi pregovori Irana i SAD-a, koji su trajali 21 sat, ipak nisu doveli do dogovora
Iranski glavni pregovarač poručio je da su pregovori propali jer Sjedinjene Američke Države nisu uspjele zadobiti povjerenje Teherana.
Iranski dužnosnici u nedjelju su naglasili upravo taj nedostatak povjerenja u američke pregovarače, no istodobno su ostavili otvorena vrata za nastavak diplomacije, nakon što su maratonski mirovni pregovori u Pakistanu završili bez dogovora, piše NY Times.
'Išli smo u dobroj vjeri...'
Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač, Mohammad Bagher Ghalibaf, u objavi na društvenim mrežama poručio je da je Iran u pregovore ušao u dobroj vjeri, ali da američka strana nije uspjela ‘zadobiti povjerenje iranske delegacije’.
Podsjetio je pritom na presedan koji su, kako tvrdi, postavile Sjedinjene Države. Naime, tijekom protekle godine dvaput su napali Iran usred pregovora. Unatoč tome, Iran nije zatvorio vrata budućim razgovorima, poručivši da je sada na Washingtonu ‘da odluči može li steći naše povjerenje ili ne’.
Ghalibafove izjave, njegove prve nakon završetka pregovora, uslijedile su nakon odlučnih poruka američke strane. Potpredsjednik SAD-a JD Vance, koji je predvodio američku delegaciju, prije odlaska iz Islamabada izjavio je da su Sjedinjene Države iznijele ‘konačnu i najbolju ponudu’, dodavši kako je Iran ‘odlučio ne prihvatiti naše uvjete’.
'SAD ne može diktirati uvjete Iranu'
Takav nastup nije prošao nezapaženo. Bivši iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif, koji je sudjelovao u postizanju nuklearnog sporazuma sa SAD-om 2015., poručio je na društvenim mrežama da upravo takve izjave objašnjavaju neuspjeh najnovije runde pregovora. ‘SAD mora naučiti: ne možete diktirati uvjete Iranu’, napisao je, dodavši kako ‘još nije kasno da to nauče. Još.’
Ovi razgovori bili su najviša razina izravnog susreta američkih i iranskih dužnosnika još od 1979. godine. Prema dvojici iranskih dužnosnika upoznatih s tijekom pregovora, tri ključne točke prijepora bile su Hormuški tjesnac, sudbina iranskog visoko obogaćenog urana te odšteta za štetu nastalu tijekom šest tjedana intenzivnih američko-izraelskih napada.
Što je Iranu potrebno za dogovor?
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je da bi dogovor bio moguć ako Washington ‘odustane od maksimalističkog pristupa i poštuje prava iranskog naroda’. U ranijem telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom istaknuo je da je upravo američki ‘maksimalistički pristup’ glavna prepreka te da dogovor ne bi bio daleko kada bi se SAD ‘pridržavao međunarodnih pravnih okvira’, prenosi iranska državna televizija.
Problem je izraelsko bombardiranje Libanona
Konzervativni analitičar blizak vlastima, Ali Gholhaki, ustvrdio je kako su Sjedinjene Države odbile obvezati se na zaustavljanje izraelskog bombardiranja Libanona, dodajući da se činilo kako ‘Amerikanci nisu ni došli pregovarati’. Slično je izvijestila i iranska državna televizija, navodeći da su ‘pretjerani i nerazumni zahtjevi’ SAD-a zakočili pregovore.
Unatoč svemu, iranski dužnosnici poručuju da nisu zatvoreni za nastavak dijaloga. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, Esmaeil Baqaei, izjavio je za državne medije da će Iran ‘nastaviti raditi na približavanju stavova Amerikanaca i Iranaca’.
Dogovor nije bio moguć u jednom susretu
Pregovori su se, kako je rekao, odvijali ‘u sjeni 40-dnevnog rata i u ozračju nepovjerenja i skepticizma’. ‘Prirodno, nismo ni trebali očekivati da ćemo postići dogovor u jednom susretu’, dodao je.
Iranski veleposlanik u Pakistanu, Reza Amiri Moghadam, ocijenio je da pregovori ‘nisu događaj, nego proces’. ‘Postavili su temelje diplomatskog procesa koji, uz jačanje povjerenja i političke volje, može stvoriti održiv okvir u interesu svih strana’, napisao je.
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je, u intervjuu za Fox News, izjavio da Iranci ‘nisu napustili pregovarački stol’. Dodao je da ih je upravo njegova prijetnja ‘brisanja iranske civilizacije’ dovela za stol te da vjeruje kako će Sjedinjene Države na kraju dobiti ‘sve’ što žele od Irana.