SAD je nedavno obilježio godišnjicu Vijetnamskog rata, a paralelno s tim stigle su vijesti o raspoređivanju američkih vojnika u blizini Irana. Prema potvrdi Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), oko 3500 marinaca stiglo je na brod USS Tripoli, specijaliziran za amfibijske operacije.

Uz to, u regiju su upućene i tisuće vojnika iz 82. zračno-desantne divizije, dok ukupni broj raspoređenih snaga, prema pojedinim izvješćima, doseže i do 10.000 vojnika spremnih za kopnene operacije.

Analitičari upozoravaju da bi eventualni ulazak američkih snaga u Iran mogao naznačiti sličan razvoj događaja kao u Vijetnamskom ratu – počeo je zračnim napadima, a zatim prerastao u dugotrajan i krvav sukob.

Prvi scenarij: Zauzimanje ključnog naftnog otoka

Jedan od najčešće spominjanih ciljeva je otok Harg u Perzijskom zaljevu, preko kojeg prolazi velik dio iranskog izvoza nafte.

Trump je ranije dao naslutiti takvu mogućnost, izjavivši da bi ‘uzeo iransku naftu’, a otok Harg opisao je kao relativno lak cilj. Ipak, nije jasno radi li se o stvarnom planu ili tek o političkom pritisku.

Stručnjaci upozoravaju da bi američke snage na otoku bile izložene stalnim napadima iranskih projektila i dronova, što ovu operaciju čini izuzetno opasnom, piše Handelsblatt.

Drugi scenarij: Potraga za obogaćenim uranom

Druga opcija uključuje izvlačenje oko 400 kilograma visoko obogaćenog urana iz Irana, za koji se vjeruje da se nalazi u podzemnim nuklearnim postrojenjima poput onih u Natanzu i Isfahanu.

Prema riječima šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju, Rafaela Grossija, taj materijal mogao bi biti ključan za razvoj nuklearnog oružja.

No, takva operacija zahtijevala bi precizno lociranje materijala, njegovo osiguranje i transport – sve to pod neprijateljskom vatrom.

Iranski dužnosnici već su upozorili na moguće posljedice. Predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da će svaki kopneni napad naići na odlučan odgovor.

Teheran je također zaprijetio globalnim terorističkim napadima u slučaju daljnje eskalacije sukoba.

Analitičari: 'Vrlo rizičan potez s neizvjesnim ishodom'

Sigurnosni stručnjaci smatraju da bi kopnena operacija bila iznimno opasna i potencijalno neuspješna. Christian Mölling iz think-tanka European Policy Centre ističe da bi takav potez mogao dovesti SAD u duboku krizu ako operacija pođe po zlu.

Dodaje i da je neobično što se vojni vrh zasad ne izjašnjava o planovima, što može upućivati na nejasnu strategiju.

Unatoč vojnom gomilanju snaga, američki predsjednik tvrdi da su u tijeku ozbiljni pregovori s iranskom stranom. Na svojoj platformi Truth Social naveo je da su postignuti ‘veliki pomaci’.

Trump je istodobno produžio ultimatum Teheranu do 7. travnja, zaprijetivši da će u slučaju neuspjeha pregovora narediti napade na ključnu infrastrukturu – uključujući elektrane, naftna polja i otok Harg.