DAVORIN RUDOLF:

Imamo pravo znati na čemu počiva dogovor

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 05.08.2009 18:40
  • Objavljeno 05.08.2009 u 18:29
jadranka kosor borut pahor trakošćan

jadranka kosor borut pahor trakošćan

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Andrej Švoger

U povodu slovenskih prijedloga da se granični spor na moru između Hrvatske i Slovenije riješi kondominijem, akademik Davorin Rudolf izjavio je danas da mu taj prijedlog nije jasan, pogotovo tvrdnja da bi na taj način Slovenija dobila izlaz na otvoreno more, a Hrvatska sačuvala svoju granicu s Italijom

ZAGREB - Kako navodi dobra strana kondominija je što o morskome okolišu i očuvanju ribljih bogatstava u zaljevu zajednički brinu obalne države. O toj zamisli, naravno, dvije države, kako napominje, mogu razgovarati, ali to je, kako dodaje, njegovo osobno mišljenje.

Rudolf kaže da pozdravlja svaki razgovor hrvatskih i slovenskih državnika radi konačnog eliminiranja graničnog spora koji po njegovu mišljenju bezrazložno opterećuju odnose dviju zemalja te da će biti istinski sretan ako se taj spor riješi na način kako su slične sporove do sada riješile gotovo sve države u svijetu.

Međutim, kako dodaje, ne zna zbog čega su se hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor nakon razgovora u Trakošćanu zakleli na šutnju? "Ne moraju iznositi sve detalje razgovora, ali hrvatska i slovenska javnost imaju pravo znati osnove na kojima počiva njihov dogovor", izjavio je.

Po Rudolfovim riječima kondominij ili koimperij je naziv za područje pod zajedničkom vlašću dviju ili više država. Primjer je zaljev Fonseca na pacifičkoj obali koji pripada trima državama, Nikaragvi, Hondurasu i Salvadoru, podsjeća Rudolf, navodeći kako te države imaju uz svoju obalu pojas teritorijalnoga mora, a u ostalome dijelu zaljeva vlast je zajednička.

"Usporedba toga zaljeva sa Savudrijskim nije moguća, jer je Fonseca tzv. historijski zaljev, a Savudrijski nije. Historijski zaljev je moguć samo ako sve obale takva zaljeva pripadaju samo jednoj državi", tvrdi Rudolf, koji je bio predsjednik hrvatskog dijela zadnje Mješovite komisije za granicu.

Podsjeća kako mu je u Ljubljani 1993., kad je slovenski ministar vanjskih poslova bio Dimitrij Rupel bio predložio kondominij u Savudrijskome ili Piranskom zaljevu. "Nakon povratka u Zagreb prenio sam tu ponudu svojoj Vladi i mi smo bili spremni ozbiljno razmotriti takvo rješenje, naravno, isključivo za Savudrijski zaljev. U Ljubljani je, međutim, došlo do promjene Vlade pa je taj prijedlog nova slovenska Vlada odbila, a kritizirao ga je i sam Rupel, koji više nije bio član Vlade", prisjetio se Rudolf.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi