Hrvatska veleposlanica u Sofiji Jasna Ognjanovac pozvana je na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske zbog izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojoj je 'oštro napao bugarsku politiku prema eurointegraciji Sjeverne Makedonije', javila je agencija MIA, pozivajući se na priopćenje objavljeno na službenoj stranici bugarskog ministarstva
Milanović je, podsjeća državna agencija Sjeverne Makedonije, takvu izjavu dao nakon samita Brdo-Brijuni kod Kranja 17. svibnja.
Ognjanovac je na razgovor pozvana po nalogu bugarskog šefa diplomacije Svetlana Stoeva, a u Ministarstvu ju je primio generalni direktor za europska pitanja Rumen Aleksandrov koji je, kako se navodi u priopćenju, Milanovićevu izjavu opisao 'neprihvatljivom i neopravdanom', prenosi Jutarnji list.
vezane vijesti
Aleksandrov je naveo da je to razočaravajuće s obzirom na odličan bilateralni dijalog Zagreba i Sofije i jednoglasnost u nizu europskih i regionalnih tema, ali i činjenicu da su Bugarska i Hrvatska, kao susjedi regije, prirodno povezani zajedničkim interesom za reformu, stabilizaciju i skoro integriranje zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Kao odgovor na zahtjev za pojašnjenje razloga za izjavu hrvatskog predsjednika, veleposlanica Ognjanovac se obavezala da će Zagrebu prenijeti bugarski stav, ističući potrebu suradnje Bugarske i Hrvatske radi osiguranja stabilnosti Zapadnog Balkana i europske perspektive te regije, navodi se u priopćenju bugarskog ministarstva.
Podsjetimo, Milanović je nakon samita Brdo-Brijuni upozorio da se Sjeverna Makedonija 'nalazi se u nemogućoj poziciji' i da joj jedna članica Unije ulazi u 'intimni prostor' zahtjevom da u udžbenicima povijesti 'svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država'.
Rekao je da će se 'otvoreno suprotstavljati' tome u okviru svojih moći.
Milanović državu nije imenovao, ali radi se o Bugarskoj koja odbija pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju jer se u makedonskim udžbenicima, po tvrdnjama Sofije, 'revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest', izvijestila je Hina.
Milanović je podsjetio na hrvatski put prema EU-u i na slovenske uvjete Hrvatskoj koje je on mogao razumjeti. 'Nisam nikada osjećao ili vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj i u biti je spriječiti i poniziti', rekao je Milanović.
Hrvatski predsjednik je rekao da o tome treba razgovarati, umjesto baviti se granicama i non-paperima.
Europsko vijeće je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma još nema jer su nastali novi problemi.
Za formalno otvaranje pregovora zemlje članice moraju usvojiti pregovarački okvir, ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir jednoglasno trebaju usvojiti zemlje članice EU-a i to je uvjet za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju.
