PRIČA IZ APSURDISTANA

Hrvatska stvarnost: Evo kako birokracija 'ubija' izvoznike

21.03.2014 u 14:18

Bionic
Reading

Izvoz je generator rasta BDP-a. Svi se u njega kunu, a kad postoji netko tko mahom živi od njega, kao prepreka se javi – birokracija. Hrvatska, alžirska ili ona Europske komisije, sasvim svejedno. Adria čelik, u javnosti poznatija kao Željezara Split, oko koje su se godinama vukli problemi, stečaj i nezadovoljstvo radnika, od ljeta 2013. u vlasništvu je njemačkog Techcoma sa sjedištem u Münchenu

Iz Kaštel Sućurca, u kojem se željezara nalazi, danas se ne čuju povišeni tonovi i radničko nezadovoljstvo, ali javljaju se problemi koji ponovo pod znak upitnika dovode opstanak oko tristo zaposlenih.

Nekako u vrijeme kad je Techcom preuzeo željezaru Hrvatska je ušla u EU. Ulazak u Uniju značio je lakši izlazak na to tržište, ukidanje carina, veću konkurentnost proizvoda, ali i promjene određenih odredbi u poslovanju sa zemljama koje nisu u EU. Jedna od njih je Alžir. Unatoč tome što smo ušli u EU u srpnju prošle godine, alžirska carina još uvijek nas nije upisala kao članicu EU-a, što, kažu u Adria čeliku, izvoz na to tržište poskupljuje za petnaest posto.

Adria čelik je primarno izvozno orijentirana kompanija jer hrvatsko tržište može apsorbirati samo manji dio kapaciteta naše proizvodnje čelika. Ulazak Hrvatske u EU učinio nas je konkurentnima na tom tržištu, kao i tržištima Mediterana. Samo u prosincu prošle godine izvezli smo 10.000 tona čeličnih šipki. Usporedbe radi, u Hrvatskoj smo cijele godine prodali ukupno 16.000 tona. Veliko tržište nam je Turska, u koju smo prošle godine izvezli 35.000 tona čeličnih gredica, te Egipat, u koji smo izvezli 5000 tona. Zbog promjene tečaja eura i američkog dolara izvoz gredica trenutno nije profitabilan, tako da je za Adria čelik presudan izvoz gotovog proizvoda', kazao nam je Maxim Semenyak, potpredsjednik Adria čelika za proizvodnju.

Dobar posao u Alžiru

Za razliku od stanja početkom stoljeća, kada smo nekoliko godina uzastopce imalinegativnu bilancu robne razmjene s Alžirom, taj se trend promijenio i od 2003. konstantno smo u plusu. Prema posljednjim podacima HGK, u prvojpolovici 2013. godine izvezli smo robe u vrijednosti 3,6 milijunadolara, a uvezli 888 tisuća. Najviše u prvih šest mjeseci izvezlo seelektričnih transformatora i statičnih pretvarača, a uvezlo prirodnihkalcijevih i aluminijskih fosfata te fosfatnih kreda. U navedenomperiodu izvoz u Alžir ostvarilo je jedanaest domaćih tvrtki.

Iz Kaštela ni u koga ne upiru prstom niti prozivaju za problem koji se vuče mjesecima. Nadaju se, kažu, da će 'složeno multilateralno pitanje biti riješeno do kraja ožujka'. Napominju da su prvi dopis u kojem upozoravaju na problem poslali u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP-a) krajem siječnja 2014. godine. Desetak dana kasnije dobili su povratnu informaciju od MVEP-a o onome što je poduzeto, ali stvari na terenu i dalje su iste. No oni, kako nam je rečeno u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), nisu jedini koje muči isti problem.

'Obratile su nam se tvrtke koje su imale problema prilikom izvoza u Alžir te smo sukladno tome upoznati s činjenicom da se na proizvode hrvatskog porijekla prilikom izvoza u Alžir ne primjenjuje preferencijalni status koji imaju ostale zemlje, članice EU-a. HGK je poslije primitka ovakvih i sličnih informacija o istom obavijestio Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u čijem je djelokrugu rada komunikacija s tijelima EU-a zbog ovakvih pitanja', stoji u odgovoru iz HGK.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) navode kako je do problema došlo jer alžirska strana nije pristala na automatsko proširenje odredbi Euromediteranskog sporazuma na Hrvatsku do sklapanja dodatnog protokola kojim bi se uzelo u obzir naše pristupanje EU.

'S obzirom da nas alžirska carina još uvijek nije upisala kao članicu EU-a, na tome radi naše veleposlanstvo u Alžiru, zatim delegacija EU-a u Alžiru koja traži da alžirska strana počne primjenjivati ovaj ugovor i na nas, a djelujemo i u Bruxellesu preko našeg stalnog predstavništva i europskih institucija. Pregovore oko sklapanja tog dodatnog protokola, slijedom primjene zajedničke trgovinske politike, vodi u ime Hrvatske Europska komisija', navodi se u odgovoru iz MVEP-a.

Kada očekuju da bi se situacija mogla riješiti, u MVEP-u ne preciziraju. Dodaju tek kako se 'intenzivno radi' i stoga očekuju 'da će se problem riješiti što skorije'.

Za Adria čelik što skorije značilo bi do kraja ovog mjeseca jer u suprotnom broj nezaposlenih na burzi mogao bi se još povećati.

'Kadse Hrvatska upiše na listu država zemalja članica EU-a, to će automatskiznačiti petnaest posto manji porez na naše proizvode, što će nas učiniticjenovno konkurentnijima. To konkretno znači da ćemo moći nastavitiproizvodnju u punom kapacitetu i zadržati sve djelatnike. Smatramo da jeto od velikog značenja ne samo za našu kompaniju i njenih 300 djelatnika,nego i za državu. Ukoliko se ovo pitanje uspješno ne riješi do kraja ovog mjeseca, to će se vrlo negativno odraziti na naše poslovanje i na socijalno pitanje Kaštela i Splitsko-dalmatinske županije. Uz našu tvornicu nisu vezani samo radnici koji su zaposleni u postrojenju, već i svi naši dobavljači, a preko 80 posto njih su upravo lokalni dobavljači', zaključuje Semenyak.

Je li za nepravovremen upis Hrvatske kao članice EU-a kod alžirske carine kriva aljkavost domaće birokracije, koja je to mogla pokrenuti prije više od pola godine, alžirsko poslovno 'lako ćemo' ili sporost EK, radnike iz Kaštela manje zanima. Za razliku od posla birokrata, njihov je upitan.