Podijeljena su mišljenja građana Hrvatske o članstvu u EU-u. Iako smatraju da od toga uglavnom ima koristi, preko nekih stvari ne mogu prijeći
Prošlo je 13 godina otkako je Hrvatska postala dijelom Europske unije. Stoga je RTL u suradnji s agencijom Promocija plus propitao stavove i dojmove građana o EU-u.
Građani su podijeljeni, no više je onih koji poručuju: sada živimo znatno ili nešto bolje. Poruka je to 43,5 posto ispitanika. No, da se živi malo ili znatno lošije stav je gotovo 41 posto ispitanika. Nešto više od 12 posto ne vidi razliku u životu prije i nakon ulaska.
vezane vijesti
Neprežaljena kuna, unatoč EU fondovima
Na pitanje koje su glavne koristi hrvatskog članstva najčešći odgovor su: EU fondovi. Da od toga imamo najveće koristi stav je više od četvrtine ispitanika. Sa sličnim postotkom izdvajaju se putovanja bez graničnih kontrola, a ostali su odgovori, poput veće mogućnosti zapošljavanja, ukinute naplate roaminga i veće sigurnosti su ipak rjeđi.
No, najveći nedostatak članstva u EU-u je zamjena kuna eurima. Gotovo 30 posto ispitanika to je navelo kao najveću zamjerku. Slijedi pojačano iseljavanje radno sposobnog stanovništva, zatim slaba konkurentnost hrvatskih poduzeća na zajedničkom tržištu, te obveza zbrinjavanja izbjeglica.
Više ili manje EU
Ni prednosti ni mane Unije više nisu tema u Velikoj Britaniji jer je ta zemlja u siječnju 2020. službeno napustila EU. No, treba li to učiniti Hrvatska? Protiv izlaska je gotovo 65 posto ispitanika, a hrvatsku verziju Brexita podržava 18,7 posto ispitanika. Neodlučno je nešto više od 16 posto.
Iako je od hrvatskog ulaska prošlo dugih 13 godina nakon nas niti jedna zemlja u Uniju nije ušla. Dugo se govori o proširenju na zemlje jugoistočne Europe, a spominju se i Ukrajina, Moldavija i Armenija. Čak 57,4 posto ispitanika podržava proširenje, a nešto više od 30 posto je protiv. Ne zna ili ne želi odgovoriti 12,1 posto.
Tema budućnosti Unije često je na stolu, a pogledi prema tome prilično se razlikuju i među EU čelnicima i čelnicima država članica. Slično je i među ispitanicima. Za "manje EU", odnosno vraćanje dijela ovlasti državama i smanjenje utjecaja EU je trećina ispitanika. Ali vidimo da je 31,5 posto za "više EU"; veću integraciju država i zajedničke EU politike, a gotovo četvrtina je za statu quo, odnosno zadržavanje sadašnje situacije. Inflacija, krize i ratovi na globalnoj razini, promjena retorike službenog Washinghtona sve je to svakako utjecalo i na sve glasnije preispitivanje europskog identiteta.
Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL Danas na uzorku od 1000 ispitanika. Standardna greška uzorka je plus minu tri cijela 04 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
