'Hrvatska je već kao pretpristupni član sudjelovala u nekim misijama EU u Gani ili Čadu s tim našim vojnicima. Oni su dobivali dodatne dobre ocjene, pokazali su zavidno znanje i ne vidim zašto kao takvi ne bi opet sudjelovali u operacijama. Mornarica je s tim jednim ponuđenim brodom već najavila svoju uključenost', rekao je Baričević dodavši da bi se svi detalji trebali znati do kraja lipnja.

Tom akcijom se otvorilo i pitanje formiranja profesionalne vojske EU.

'Jedan od prioriteta je i da Europa dobije važnu globalnu ulogu, što je bez vojne važnosti jako teško. Postoje zameci stvaranja EU vojske poput borbenih skupina i u njima se očekuje pomoć i naših Oružanih snaga. Od Hrvatske i tu postoje očekivanja', pojasnio je Baričević

Hrvatska je dobila kvote za prihvat izbjeglica iz Sirije, njih 315, te 1,73 posto azilanata sa Sredozemlja.

'To je dio priče u EU i moramo shvatiti da ravnomjerno dijelimo i dobro i zlo u EU. Tehnički, mi smo spremni, ali je važno biti spreman mentalitetno s njima. Od 50 milijuna eura za 20000 izbjeglica, dio novca bismo dobili i mi u proračun. No s tim novcem uložili bismo u te azilante kroz učenje jezika, naše povijesti i ostalog čime bi se spriječilo njihovo postavljanje na rubove društva i omogućio kvalitetan novi život. Svojevrsna getoizacija tih ljudi je opasna i u njih treba u potpunosti uložiti taj novac iz EU i uključiti ih društvo', naglasio je Baričević.

Moto predsjednika EK Junckera jest da svaka država mora očistiti svoju kuću, a Hrvatska je po pitanju deficita vrlo dobra, te će nas sve uskoro dovesti do dobro uređene europske kuće s malim deficitom.

'Imamo pred sobom nekoliko projekata koji su iznimno nužni. Hrvatska je prijedlog svojih reformi dala na suvisao način i do kraja 2016. godine bi deficit trebao pasti na tri posto. U rujnu je već novi monitoring i do tada će se vidjeti koliko se od do sada šest izdanih preporuka, provodi. Sigurno će i turistička sezona pomoći, ali se insistira na strukturnim reformama', rekao je Baričević.

Sankcije koristi u razgovoru kao posljednju mjeru, no one neće mijenjati rast ili pad BDP-a i slično.

'Sankcije su više moralan prikaz da se stvari loše rade. Treba jasna politička volja da se fenomeni pokrenu i izbori ih ne smiju zaustaviti. Bilo bi to jako loše. Sve to moramo napraviti bez obzira na to tko je na vlasti i uoči izbora to je dobar model za Hrvatsku jer nam daje svoj benefit izlaska iz krize pomoću europskog kalendara koji ide dalje bez obzira na unutardržavne događaje', objasnio je Baričević.

Uvođenje poreza na nekretnine, koji je jedan od smjernica EU, nije obvezatan, ali ideja je da taj porez može puniti proračun i rasteretiti oporezivanje rada. Vidjet ćemo kako će to ići, ako BDP bude rastao, a deficit padao i bez obzira na ovu smjernicu, sigurno da će se i o njoj moći pregovarati', rekao je Baričević.

Pokretanje radova na dubrovačkom aerodromu pokazalo je sofisticiranost naše države u dobivanju novca i važnost zračne luke za Hrvatsku.

Što se tiče Pelješkog mosta, imali smo sreću da je Junckerova zamjenica sama došla dole i uvidjela problem. Još je jako i puhalo pa sve što u Bruxellesu ispada imaginarno, sada ju je moglo uvjeriti u probleme. Sad se čekaju nacrti i do kraja ljeta najkasnije bi ovaj problem bio realno riješen', kazao je Baričević.

Na kraju emisije dotakao se i pitanja novca iz EU i problem detektirao u malom broju ljudi koji se time bave.

'Oni s fondovima nisu toliko loši i rade puno i dobro, ali previše je fluktuacija u tom sustavu. To je prostor za dodatnu radnu snagu, A ne politička prepucavanja oporbe i vlasti. Fondovi nam stoje do 2022. ponuđeni i tek za 10 godina ćemo podvući crtu jesmo li ih dobro koristili. Sada je prerano', rekao je Baričević na kraju gostovanja u emisiji Veto.

371887,368817 ,329473 ,357151