Naime, u novom bi se ZOR-u, koji je već u saborskoj proceduri, među ostalim, izostavio članak kojim je zabranjeno zapošljavati žene pod zemljom i vodom.

Iako u praksi rijetko primjenjivana, ta je odredba potaknula zanimanje javnosti u kolovozu prošle godine, kada je državni inspektor zaštite na radu zabranio rad instruktorici ronjenja Veroniki Švec, Čehinji na privremenom radu u Hrvatskoj.

'Dobro je da se takav zakon promijeni kako se više nikad ne bi dogodilo da ga se iz čiste ljudske zlobe i gluposti pogrešno tumači', komentirala je podvodna arheologinja Irena Radić-Rossi iz Hrvatskoga resturatorskog zavoda.
Ona i njezine kolegice nisu imale probleme sa ZOR-om, a slučaj Veronike Švec jedina je zabrana te vrste za koju je čula.

'Da nije bilo tog slučaja, ne bismo ni znale da takav zakon postoji', rekla je Rossi.

Podvodnom arheologijom u Hrvatskoj se bavi više žena nego muškaraca, a njima valja pridodati i pedesetak instruktorica ronjenja, no žene ne rade teške građevinske poslove pod vodom, koji su ionako vrlo rijetki.

'Tu se ne radi o osam sati teškog rada pod vodom, niti itko šalje žene da tri puta na dan rone na sto metara, a ondje gdje se pod vodom rade teški građevinski radovi žena niti nema', rekla je Rossi.

Njezin kolega Jasen Mesić ističe kako ni svi muškarci pod vodom nisu jednaki. 'Netko je snažniji, netko manje snažan, neki bolje plivaju, a neki lošije', rekao je Mesić.

Do sada se nije dogodio nijedan slučaj da je nekoj ženi onemogućen rad pod zemljom, no predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin ističe da je riječ o politici jednakih mogućnosti te kako se ne smije dogoditi da se ženu koja želi raditi u rudniku odbije samo zato što je žena.

Brisanje diskriminacijskih odredaba zahtijeva i Europska komisija, a osim zabrane rada pod vodom, iz ZOR-a će se brisati i odredbe po kojima žene ne smiju biti izložene prašini, buci, virusnim agensima, velikim vibracijama itd.
Zaštita dostojanstva i zabrana diskriminacije podići će se pak na razinu temeljnih prava.