Iako je još jučer izgledalo kao da su izvjesni prijevremeni izbori, čini se da se situacija među koalicijskim partnerima ipak smiruje. To ne znači da HNS ne odustaje od svog zahtjeva za povećanje plaća učiteljima. Kako doznajemo, premijer Andrej Plenković i šef HNS-a Ivan Vrdoljak u stalnoj su komunikaciji, doduše ne mailom, kako su navodili neki mediji, no zasad nema naznaka da bi bilo koja strana mogla popustiti.

Za sada između Plenkovića i HNS-a nije došlo do susreta, no Vrdoljak je u komunikaciji s Plenkovićem opetovano ponovio da u toj stranci traže povećanje plaća učiteljima po principu dva plus četiri. I od tog zahtjeva u HNS-u ne misle odustati, dapače ministrica obrazovanja Blaženka Divjak namjerava prilikom rasprave o rebalansu proračuna tražiti povećanje od dva posto, a u samom proračunu povećanje od još četiri posto.

Hoće li onda popustiti druga strana? U Vladi, kao što su javno poručili i premijer, ali i neki ministri, kažu da su prema sindikatima bili široke ruke, no da bi udovoljavanje njihovim zahtjevima otvorilo Pandorinu kutiju. 'Po našim uvjerenjima i izračunima, dali smo velikodušnu ponudu koja omogućava, uz sve što se dosad povećava, da se osigura dodatan rast od četiri posto (op.a., 2 plus 2) i to je na razini koja je blizu njihovim zahtjevima. Ponudili smo i nastavak razgovora za dodatna povećanja u dogledno vrijeme. Jasno smo rekli - 'dat ćemo vam četiri posto, a o ostalom ćemo razgovarati'. Oni su se digli od stola i organizirali štrajk', kaže nam izvor iz Vlade.

U Banskim dvorima ponavljaju da moraju razmišljati o održivosti proračuna. 'Popuštanje pod pritiskom proizvelo bi lančanu reakciju nezadovoljstva drugih službenika, policije, carinika... S druge strane, koliko su rasle plaće temeljem poreznih rasterećenja? I na konto toga rasle su plaće i učiteljima. Ako dopustimo da nastane kaos u proračunu i da on bude neuravnotežen, dovest ćemo se do toga da nikome neće moći rasti plaće', upozorava naš izvor iz Vlade.

Iako se od sindikata, ali i od premijera Plenkovića, posljednjih dana moglo čuti da su otvoreni za dijalog, između dvije strane, doznajemo, oko ovog pitanja još nije dogovoren sastanak. No to ne znači da su prekinule kontakt. Sindikati javnih službi, a među njima i oni učiteljski, trenutno, podsjećamo, pregovaraju s Vladom i o dodatku na Kolektivni ugovor, odnosno povećanju osnovice plaće službenika i namještenika javnih službi, tako da komunikacija između sindikata i Vlade nije posve prekinuta.

No pitanje je može li cijela situacija sa sindikatima i povećanjem plaće učiteljima izazvati nove izbore. Čak i ako HNS ne odustane od svojih zahtjeva, njihov eventualni odlazak iz koalicije ne bi značio pad Vlade. Naime, Plenković bi i bez njih imao većinu - tijesnu, ali ipak većinu.

'Spremni smo na sve scenarije, razmatramo sve opcije i spremni smo na eventualni dodatni izračun plaća. Uvijek smo spremni na izbore. Podsjećam da smo i dalje vodeća stranka. Financijski smo spremni i konsolidirani, a kalkulacije su kalkulacije. Sve ćemo vidjeti idućih dana', kaže nam izvor iz Vlade.

Plenkoviću bi položaj mogao otežati samo Bandić te njegovi 'žetončići'. Iako je još jučer ujutro decidirano izjavio da traži da se povećaju plaće učiteljima za šest posto ili njegovi zastupnici neće dići ruku za Vladine prijedloge, već predvečer reterirao je u svojim izjavama, kazavši da Vlada ima apsolutno povjerenje njegove stranke dok god budu realizirali projekte za boljitak svekolikog puka Hrvatske i građana Zagreba te da će zadnji napustiti koaliciju, a ni jednu fotelju neće tražiti.

Na uzmak se zagrebački gradonačelnik vjerojatno odlučio kada je promislio u kakvoj se situaciji nalazi, ali i kako uopće dišu zastupnici iz kluba njegove stranke. Bandiću raskid koalicije s HDZ-om nije oportun kada upravo o HDZ-u ovisi njegova većina u zagrebačkoj Skupštini, a time i glasanje o novom GUP-u.

Osim toga, pitanje je može li Bandić računati na podršku svih zastupnika iz svog saborskog kluba. Njih pet su članovi Bandićeve stranke, no drugi dio kluba (op.a., šest zastupnika) čine nezavisni i manjinci. Da ne razmišljaju jednako kao Bandić, vidjelo se već prije nekoliko mjeseci, kada je zagrebački gradonačelnik htio tražiti glasanje o povjerenju ministrici Blaženki Divjak, no klub se s time nije složio. Da i sada nisu svi na istoj liniji, može se iščitati iz izjave zastupnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija, člana Bandićeva kluba.

'Ako ima novca, ja sam za povećanje plaća, ali svih plaća - od spremačice do predsjednice. Ali ako nema novca, onda ćemo zadužiti državu i vratiti se na to gdje smo bili', kaže Kajtazi za tportal, pobrojavši sve što je Vlada do sada učinila u mandatu - smanjenje javnog duga, povećanje plaća, smanjenje poreza...

'Treba gledati pravo stanje u državi. Želimo li imati ono što je bilo u Grčkoj ili Italiji?' upitao je Kajtazi. Priznaje da nije ni on u potpunosti zadovoljan, no da u Vladi rade maksimalno što se može.

No čak i da svi zaključe da su izbori neminovni, pitanje je odgovara li to ikome od koalicijskih partnera u ovom trenutku.

HDZ bi se novim izborima možda i riješio HNS-a, što neki u glavnoj vladajućoj stranci i priželjkuju vidjeti, no pitanje je u kakvoj bi se koalicijskoj situaciji našao nakon izbora i s kime bi mogao koalirati. Naime, ako je suditi po anketama, HDZ-u bi na raspolaganju za eventualnu koaliciju opet bili gotovo isti igrači.

Ankete pokazuju da bi glavnoj vladajućoj stranci na raspolaganju bio Mislav Kolakušić, no u scenarij njegove suradnje s HDZ-om, koji smatra odgovornim za korupciju u društvu, teško je vjerovati. Tu je i Most, za koji je teško vjerovati da bi se i treći put našao s HDZ-om na istoj strani.

HDZ-u bi se u tom slučaju ponovo nudio i HNS, za koji se može očekivati da bi na parlamentarnim izborima, zahvaljujući D'Hondtu i činjenici da se izbori održavaju u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, mogao osvojiti barem dva mandata u jedinicama u kojima još uvijek ima neku snagu. Nekoliko mandata stiglo bi i Bandiću, no nakon izbora ne bi imao snagu kao što je trenutno ima zahvaljujući svojim 'žetončićima', prije svega jer praksa pokazuje da on na parlamentarnim izborima dosad nije prolazio dobro.

Naravno, HDZ se još uvijek može odlučiti na scenarij o kojem se šapuće već godinama, a to je velika koalicija sa SDP-om. Prema nekim kuloarskim informacijama, do toga bi moglo doći tek nakon nekoliko neuspjelih pokušaja sastavljanja većine s drugim partnerima.

S obzirom na to da razgovori o eventualnim postizbornim koalicijama traju i po nekoliko tjedana te samim time izazivaju političku nestabilnost u državi, teško je vjerovati da bi se Plenković u tako nešto išao upuštati uoči početka predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, koje započinje početkom 2020. Kao osoba koja je itekako vezana uz Europsku uniju, Plenković će svojim europskim kolegama sigurno htjeti pokazati dobre rezultate Vlade, ali i dokazati da ima čvrstu ruku nad vlašću u Hrvatskoj, barem tih šest mjeseci predsjedanja. Kako ono završava nakon šest mjeseci, do izbora bi moglo doći nakon toga, a tada će već gotovo biti i rok za redovne izbore koji se obično održavaju krajem godine.