ČETIRI GODINE KILAVLJENJA

Hoće li Ustavni sud konačno progovoriti o valutnoj klauzuli?

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 19.01.2015 09:29
  • Objavljeno 19.01.2015 u 09:29
ustavni suci Mato Arlović Miroslav Šeparović

ustavni suci Mato Arlović Miroslav Šeparović

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Četiri godine. Cijeli jedan olimpijski ciklus prošao je otkako je od Ustavnog suda službeno zatraženo mišljenje o ustavnosti valutne klauzule. Broj blokiranih građana i iznos njihovog duga se udvostručio, stopa loših kredita porasla je nekoliko puta, udio siromašnih i onih s golemim rizikom od siromaštva također, franak je nastavio divljati, Hrvatska je promijenila vlast, došao je i novi guverner Hrvatske narodne banke, a čak su temeljito preuređene i prostorije Ustavnog suda

Osim goleme dobiti banaka i njezinog izvlačenja u inozemstvo, cijelo to vrijeme konstantna je jedino šutnja najviše sudske instance u državi, s kojom se može usporediti gotovo autistično ponašanje HNB-a i Borisa Vujčića

I danas je još uvijek, po poslovičnoj praksi te institucije, nemoguće doznati namjerava li Ustavni sud konačno iskilaviti kakvu presudu ili mišljenje u ovom slučaju. Tportal je pokušao, ali zasad nije uspio. Ostaje nam samo citirati predsjednicu suda Jasnu Omejec i njezinu kratku izjavu otprije sedam mjeseci, kada je rekla da je 'postupak ocjene ustavnosti u tijeku'. Poznato je još da je od Hrvatske udruge banaka očitovanje zatraženo i dobiveno još u rujnu 2011. godine.

Zahtjev za ocjenom ustavnosti valutne klauzule, odnosno ukidanje spornog 22. članka Zakona o obveznim odnosima, u siječnju 2011. podnijeli su sindikalisti, točnije današnja Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS). Ovih dana ponovno su prozvali Ustavni sud da obrani načela suvereniteta i jednakosti svih pred zakonom.

'Provjetrite ladice s neželjenim spisima i opravdajte privilegije poštenim radom', pozivaju sindikalisti koji tvrde da bi čak i po dinamici hrvatskog sudovanja ovaj predmet konačno trebao biti riješen.

'Oni očito rade po političkom diktatu, nema drugog objašnjenja. Ustavni sud već je trebao ukinuti valutnu klauzulu čak i bez nečije inicijative, jer je ovlašten braniti pravi poredak od protuustavnog zakonodavstva. Jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj je kuna,a osim toga valutnom kaluzulom je dramatično poremećena socijalna sigurnost građana, koja je također zajamčena Ustavom', kaže za tportal.hr predsjednik HURS-a Ozren Matijašević


Velik dio ekonomskih stručnjaka već godinama upozorava da je funkcija valutne klauzule zaštita od inflacije i klizanja domaće valute i da bi se mogla koristiti samo u ekstremnim slučajevima - dok je od 1994. kuna jedna od najstabilnijih valuta prema bivšoj njemačkoj marki i euru, a i inflacija je u svih dvadeset godina na iznimno niskim razinama.

Na vraćanje monetarnog suvereniteta i digniteta hrvatskoj nacionalnoj valuti ovih dana pozvali su ekonomist Ljubo Jurčić i sindikalist Krešimir Sever, koji kaže da treba pronaći optimalan put do tog cilja i stabiliziranja sustava jer jednog dana i euro može aprecirati poput franka.

Još u srpnju 2012. Ustavni sud javno je prozvao nekadašnje predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, i to zbog 18 mjeseci duge šutnje o valutnoj klauzuli. Još onda to je izgledalo kao cijela vječnost.

Laburisti su u isto vrijeme u saborsku proceduru bili uputili prijedlog izmjene Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se valutna klauzula potpuno ukinula. Obrazložili su ga podugačkom listom argumenata, koji je zavšrio upozorenjem da se radi o 'tempirnaj bombi' koja može uništiti svakog dužnika - ali i cijelo gospodarstvo.

Treba li reći, Lesarov prijedlog nikada nije uvršen na dnevni red, niti je Sabor o njemu ikada raspravljao.

'Ja sam o tome sve rekao kada su svi mediji šutjeli, a mene nazivali populistom', kazao nam je Lesar i odbio daljnji razgovor. Nešto rječitija bila je saborska zastupnica i potpredsjednica stranke Nansi Tireli, koja je nakon loma u Laburistima preuzela kormilo.

'Mogu s ponosom reći da smo prva stranka koja je upozoravala na probleme i mogu izraziti žaljenje što smo u svemu bili u pravu', govori Tireli.
'Četiri godine je otišlo u vjetar i nanesena je ogromna šteta, bolje je i ne računati. Taj ritam je za Ustavni sud možda i neka uobičajena praksa, ali mislim da je sud trebao ocijeniti važnost ovog pitanja i promptno reagirati, pogotovo jer se ono odnosi i na ogroman broj građana', smatra v.d. šefice Laburista.

Usred katastrofe sa švicarskim frankom, kaže, potpuno je neozbiljno da ministar financija uopće traži prijedloge rješenja od strane banaka. 'On ih može saslušati, ali ne i tražiti rješenje što treba napraviti.

Ministar, Vlada i HNB moraju sami predložiti model kao što su to učinile Austrija i Mađarska. Trebaju raditi za opće dobro građana, a ne bankarskog sustava', zaključuje Tireli.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!