Dok je pažnja čitave Europe usmjerena prema Cipru s pitanjem hoće li zemlja uspjeti izbjeći kolaps bankarskog sustava, Washington Post upozorava da bi Slovenija mogla biti sljedeća 'mala zemlja' za koju bi svi mogli biti zabrinuti
Naime, američki dnevni list upozorava da je mala bivša jugoslavenska republika, poznata po skijašima i filozofu Slavoju Žižeku, imala veoma loš tjedan u kojem su dugoročne obveznice skočile na 5,4 posto. Primjera radi, na Cipru su skočile do sedam posto što znači da se ne radi još o kriznoj razini, ali upućuje na to da je Slovenija u 'zoni opasnosti'.
Zemlju koja je 2007. uvela euro opisuje se kao malu otvorenu ekonomiju koja se mahom oslanja na izvoz. Tijekom prošlog desetljeća zabilježila je čak i rast u odnosu na prosjek eurozone, no istovremeno kumulirao se dug. Rast su u tom razdoblju financirali zajmovi velikih korporacija, više kroz dug no kroz kapital, koje je koristio nefinancijski sektor. Revizija Europske unije utvrdila je da je samo u 2007. dug u privatnom sektoru narastao za 23,5 posto, a u nefinancijskom dijelu sektora za čak 40 posto. Dakle, iznimno loša startna pozicija za početak financijske krize u 2008. godine.
Izvještaj MMF-a navodi da je udio loših zajmova u tri najveće banke u Sloveniji narastao sa 15,6 posto u 2011. na 20,5 posto u 2012. Istovremeno je Slovenija uvela mjere štednje u skladu s odrednicama za eurozonu tijekom proteklog mandata Janeza Janše s obećanjem da će smanjiti deficit na 3,5 posto u 2012. Cilj jest postignut, no u tom potezu valja isključiti troškove za dokapitalizaciju banaka.
Prema MMF-u, zemlji je samo ove godine potrebno tri milijarde eura u obveznicama od čega bi trećina otišla na dokapitalizaciju nacionalnih banaka u teškoćama. Prema trenutačnom stanju stvari, bit će teško postići dobru cijenu po obveznici što znači da bi se nova vlada Alenke Bratušek mogla obratiti ECB-u i/ili MMF-u za zajam uz kamatne stope niže od tržišnih vrijednosti. Ukratko, mogla bi tražiti sanaciju. A nova je vlada već najavila da joj je više stalo do poticanja rasta nego smanjivanja duga.
Marko Kranjec koji istovremeno radi u Slovenskoj i Europskoj središnjoj banci smatra kako financijska pomoć državi ipak neće biti potrebna. Naime, depoziti u ciparskim bankama iznose oko 800 posto nacionalnog BDP-a, a u Sloveniji tek oko 125 posto. Nadalje, državni dug iznosio je samo 52,7 posto prošle godine, a do 2014. previđa se da bi mogao narasti do 69 posto. U usporedbi sa SAD-om ili Grčkom, radi se o malom postotku. Zapravo, Slovenija bi problem relativno lako riješila da ima vlastitu valutu. No budući da nema, na rubu je, zaključuje Washigton Post.
