Dok se uhićeni bivši članovi uprave Agrokora izmjenjuju na ispitivanju, još nije sasvim jasno koja je sudbina saborskog istražnog povjerenstva. Vladajući i oporba su zasad podijeljeni, zbog čega su se iskristalizirala tri moguća scenarija
Istražno povjerenstvo za Agrokor trebalo bi započeti s radom 3. studenog, a prvi bi se pred njim trebao pojaviti nominalni vlasnik Agrokora Ivica Todorić.
No nakon uhićenja u ponedjeljak postala je upitna i sudbina tog tijela. Naime pokrene li DORH i službenu istragu, stav je HDZ-a da povjerenstvo treba prestati s radom. S tim se ne slaže oporba. Do razmimoilaženja u mišljenjima došlo je i zbog različitog tumačenja Zakona o istražnim povjerenstvima, o čemu je tportal već pisao.
vezane vijesti
Istražno povjerenstvo nastavlja s radom
Prema prvom mogućem scenariju, povjerenstvo bi, unatoč pokretanju DORH-ove istrage, nastavilo s radom. Da ono ne bi smetalo DORH-ovoj istrazi poručio je i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, no koplja se lome oko tumačenja zakona.
Naime Zakon o istražnim povjerenstvima iz 1996. godine propisuje da povjerenstvo prestaje s radom kada se pokrene sudbeni postupak. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku iz 2009. istraga više nije dio sudbenog postupka, odnosno prebačena je u ruke DORH-a.
Stoga, prema jednom tumačenju, istražno povjerenstvo formalno može nastaviti raditi sve do podizanja optužnice. Takvom tumačenju skloni su neki u SDP-u, no ima i onih u toj stranci koji bi pristali na nekakav kompromisan prijedlog.
Bavili bi se nastankom Agrokora, ali ne i financijskim izvještajima
Prema drugom scenariju, kojem su skloni u glavnoj oporbenoj stranci, istražno povjerenstvo nastavilo bi s radom, no ne bi preispitivalo dijelove koje pokriva DORH-ova istraga. Primjerice povjerenstvo se ne bi bavilo bilancama Agrokora ukoliko DORH pokrene i službenu istragu vezanu uz financijske izvještaje Agrokora. No prema tumačenju šefa istražnog povjerenstva Orsata Miljenića, ono bi se moglo nastaviti baviti samim nastankom koncerna Agrokor, HBOR-ovim davanjem kredita Agrokoru ili nastankom lex Agrokora.
Na tom tragu je prije nekoliko tjedana, uoči osnivanja povjerenstva, čak bio i HDZ-ov Branko Bačić. 'U HDZ-u od prvog dana govorimo da se ne protivimo istražnom povjerenstvu, uz dodatak koji je jako važan, prevažan, a to je da nismo htjeli da se imenovanjem povjerenstva i radom u Saboru ometa rad DORH-a na tom istom slučaju. Na tome smo inzistirali i u tom smislu želimo naći način da se osnuje povjerenstvo, a da s druge strane omogućimo DORH-u da nastavi s radom', pojašnjavao je tada Bačić.
Povjerenstvo prestaje s radom zbog DORH-ove istrage
Međutim posljednjih dana iz HDZ-a dolazi jasan stav da, pokrene li DORH istragu, povjerenstvo mora prestati s radom. To je ujedno treći i najvjerojatniji scenarij.
'Sporni' Zakon o istražnim povjerenstvima HDZ tumači drugačije od SDP-a. Oni u pokretanje sudbenog postupka, koje spominje taj zakon, ubrajaju i državnoodvjetničku istragu. Naime 1996., kada je zakon nastajao, istraga je bila dio sudbenog postupka te neki tumače da je zakonodavac imao namjeru zaštititi istragu čiji su dijelovi tajni.
Odluče li se u HDZ-u držati tog tumačenja, vrlo lako će svoj stav moći i provesti. Naime HDZ i partneri imaju većinu i u samom povjerenstvu, ali i u Saboru.
Dilema s različitim tumačenjem Zakona o istražnim povjerenstvima mogla bi se razriješiti zatraži li netko vjerodostojno tumačenje odredbi zakona. Prema saborskom Poslovniku, vjerodostojno tumačenje može dati jedino Odbor za zakonodavstvo, u kojem HDZ i partneri, naravno, imaju većinu. Odbor za zakonodavstvo pritom može tražiti mišljenje Vlade te matičnog odbora, što bi u ovom slučaju bio Odbor za Ustav, u kojem HDZ opet ima većinu.
