ŠIŠLJAGIĆ POD ISTRAGOM

Hoće li HDSSB-ovci sad staviti bedž: Poštenjačine, a ne lopovi?

  • Autor: Goran Flauder
  • Zadnja izmjena 21.05.2014 09:45
  • Objavljeno 21.05.2014 u 09:16
Vladimir Šišljagić

Vladimir Šišljagić

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos / Cropix

Osim što ne priznaju pravomoćnu presudu Vrhovnog suda RH kojom je njihov vođa, Branimir Glavaš, proglašen ratnim zločincem, pa uporno na reveru u javnim istupima nose bedž 'Heroj, a ne zločinac', dokaže li DORH krivnju njihova predsjednika Vladimira Šišljagića za krađu novca iz županijskog proračuna, predstavnici HDSSB-a morat će staviti i drugi bedž s porukom 'Poštenjačine, a ne lopovi'

Jednoglasno naime odbivši ponuđenu Šišljagićevu ostavku na mjesto predsjednika HDSSB-a, kao i njegov prijedlog o napuštanju dužnosti župana Osječko-baranjske županije, Predsjedništvo te političke stranke pristalo je s njim podijeliti svu odgovornost za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, za što ga u odluci o provođenju istrage od 16. svibnja sumnjiči USKOK. Dokaže li dakle DORH Šišljagiću krivnju, HDSSB će si dobrovoljno priskrbiti i titulu zločinačke organizacije.

Tada će biti kasno da se – poput HDZ-a koji se, premda kasno, ipak otklonio od svoga inkriminiranog bivšeg predsjednika Ive Sanadera – HDSSB distancira od Šišljagića i odbaci politički teret kriminalnih aktivnosti svoga predsjednika i optužbi da se i sam njima okoristio.

Nije Šišljagić isto što i Zlatko Maksimović, kojega je to isto Predsjedništvo u siječnju 2013. udaljilo sa svih stranačkih dužnosti i s mjesta predsjednika Županijske skupštine u kojoj je HDSSB imao većinu, zbog sumnje USKOK-a na primanje mita za nezakonito posredovanje pri zapošljavanju.

Tada je Šišljagić visoko postavio letvicu političke odgovornosti u vlastitoj stranci rekavši: 'Teret kaznenog djela (…) predstavlja ozbiljnu zapreku za daljnje obnašanje funkcije predsjednika. Ni Županija ni ja ne možemo dopustiti da postoji i najmanja sumnja u eventualne protuzakonite radnje bilo dužnosnika, bilo djelatnika Županije.'

No 'što vrijedi za Jupitera, ne vrijedi za vola', pa se u Šišljagićevu slučaju letvica olako obara na kriminalne razine. Zanimljivo, ali čini se da je jedan od ključnih svjedoka optužbe u vrlo izvjesnom sudskom postupku protiv njega upravo Zlatko Maksimović, i sam trećeokrivljeni u istom slučaju krađe županijskog proračuna.

Vraćali do 80 posto novca

O čemu se radi? Župan Vladimir Šišljagić i njegov pročelnik Ureda za gospodarstvo Martin Marolin, iz doba kada je vodio županijsku Agenciju za razvoj, osumnjičeni su da su 'dogovorno, namjeravajući si pribaviti nepripadnu imovinsku korist na štetu Osječko-baranjske županije, sami i uz pomoć Zlatka Maksimovića pronalazili vlasnike trgovačkih društava na čije bi se račune iz proračuna OBŽ-a doznačila sredstva financijske pomoći, koja su prvookrivljenom Vladimiru Šišljagiću i drugookrivljenom Martinu Marolinu neposredno ili posredstvom trećeokrivljenog Zlatka Maksimovića predavali do 80-postotnog iznosa'.
Na taj je način Županija oštećena za 200.000 kuna, a Šišljagić i Marolin osumnjičeni su za pribavljanje imovinske koristi od 142.000 kuna.

U obrazloženju Rješenja o provođenju istrage, USKOK navodi da je iz pribavljene dokumentacije Osječko-baranjske županije i d.o.o.-a Kera-kamex, Jabuka, Virtual, Čip, Tehno-centar i Parangal razvidno da je Vladimir Šišljagić donosio rješenja kojima se iz proračuna OBŽ-a tim društvima isplaćuje bespovratna financijska pomoć za uvođenje novih tehnologija, proširenje proizvodnih kapaciteta, unapređenje poslovanja ili za razvojne projekte.

Iz Maksimovićeve obrane u PN USKOK-u pak proizlazi kako je Šišljagić od njega tražio da pronađe poduzetnike koji bi na račune svojih društava primili pomoć iz županijskog proračuna. Nakon što zadrže dio novca potreban za podmirenje javnih davanja, ostatak, do čak 80 posto, predavali bi, posredstvom Maksimovića, Šišljagiću ili Marolinu. U pojedinim slučajevima to su činili i prije nego što im je novac proslijeđen iz proračuna.

Te Maksimovićeve navode potvrdili su i svjedoci, među kojima i vlasnici nekih od navedenih trgovačkih društava. Pritom su potanko opisali način na koji su izvlačili gotovinu sa svojih računa. Neki od njih o vlastitom su trošku kupili nove strojeve ili unaprijedili poslovanje očekujući da će im uloženo vratiti kroz dodjelu poslova iz županijske nadležnosti, pa će još i zaraditi. To se međutim nije dogodilo.

Vrh ledenog brijega

USKOK je utvrdio i da se 'razlozi doznake novčanih sredstava pojedinim poduzetnicima ne mogu podvesti ni pod jednu stavku Programa Poticaja za razvoj poduzetništva OBŽ'. Osim toga, 'cjelokupni postupak od podnošenja zahtjeva do isplate netransparentan je i potvrđuje navode Zlatka Maksimovića i saslušanih svjedoka', a način dobivanja financijske pomoći od Županije nigdje u javnim glasilima nije bio objavljen.

Pronađeno je dopisivanje elektronskom poštom jednog od poduzetnika s djelatnicom Agencije za razvoj, iz čega je vidljivo da su se sadržaji zahtjeva za isplatu pomoći prilagođavali u Agenciji. Povrh svega, Agencija nije provjeravala ni to jesu li dodijeljena sredstva namjenski utrošena.

Za to kazneno djelo u čl. 291. st.2. predviđena je kazna od jedne do deset godina zatvora.

Dobro upućeni u istragu tvrde da će se ona postupno proširivati na druga kaznena djela i osobe povezane s tim slučajem te da se USKOK zasad fokusirao samo na ono što neupitno može dokazati. Riječ je, uvjereni su, tek o 'vrhu ledenog brijega', jer su istražitelji u međuvremenu utvrdili postojanje još nekih kaznenih djela za koja odgovornost pripisuju širem krugu Šišljagićevih suradnika.

U tom kontekstu vjerodostojno djeluje i priča s posljednjeg susreta čelnika HDSSB-a s njihovim pravim stranačkim vođom koji služi kaznu u mostarskom zatvoru, a koja kaže da je Branimir Glavaš tada rekao Šišljagiću i nekim njegovim suradnicima otprilike ovo: 'Ja ću skoro van, a vi ćete skoro unutra.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!