Ministarstvo pravosuđa ozbiljno radi na uvođenju doživotnog zatvora u Hrvatskoj za najteža kaznena djela. Ipak, i dalje je otvoreno pitanje može li takva mjera spriječiti tragedije poput ubojstva maturanta u Drnišu od strane Kristijana Aleksića koji je već bio odslužio kaznu za ubojstvo. Stručnjaci su podijeljenog stava, što se vidjelo i u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog'. Ministar pravosuđa, Damir Habijan, naveo je da je ideja da procjenu o doživotnom zatvoru donosi Povjerenstvo u sastavu psihijatara. psihologa i socijalnih radnika kroz dva neovisna vještačenja zatvorenika.

'Iluzorno je da ćemo spriječiti kazneno djelo teškog ili običnog ubojstva, ali se moramo fokusirati na prevenciju (...) Radna skupina je djelovala u tri smjera. Jedan je institut uvođenja doživotnog zatvora, drugo je dosadašnja sigurnosna mjera nadzora po punom izvršenju kazne koju smo redefinirali i treći smjer je posebni zakon kojem je nositelj Ministarstvo zdravstva zato što se radi o tretmanu i smještaju po punom izvršenju kazne. Netko tko odsluži 15, 20 ili 30 godina zatvora, nakon što izađe na slobodu, a utvrđeno je za njega da je i dalje opasan po društvo, ostaje pod zaštitnim nadzorom u posebnoj ustanovi koja je odvojena od kaznenog prava', pojasnio je Habijan kako se radilo na ovom zakonu te da sve EU zemlje osim Portugala i Hrvatske imaju institut doživotnog zatvora, prenosi hrt.hr.

S druge strane, Odvjetnik Fran Olujić smatra da se najteži recidivisti i ubojice neće spriječiti s doživotnim zatvorom. Uz to, ima i 'određenu zadršku' po smještaju posebnu ustanovu u izvanparničnom postupku jer je posrijedi novitet za domaći pravni sustav.

'Puno je važniji dio zakonskih izmjena, dodatne zaštitne mjere praćenja počinitelja kaznenih djela. Činjenica je da smo tu do sada imali velikih problema, da su do sada zaštitne mjere trajale prekratko. U tom smislu pozdravljam nacrt izmjena (...) Do sada je cijeli temelj kaznenopravnog sustava bio da se počinitelju izrekne adekvatna kazna i da nakon izvršenja kazne izlazi na slobodu, a nakon određenog zakonskog razdoblja ima pravo na rehabilitaciju. S novim prijedlogom zatvor zamjenjujemo drugom ustanovom, a ta ustanova je također zatvorenog tipa. Tu bih bio oprezan (...) Kazna doživotnog zatvora otvara niz pitanja. Od moralnih, etičkih, vjerskih, filozofskih. Osnovno je pitanje vjerujemo li da se najteži počinitelji kaznenih djela nakon dugog razdoblja mogu promijeniti', naveo je Olujić.

Zašto suci izriču niske kazne?

U emisiji je gostovala i Ivana Bilušić, sutkinja i glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca. Navela je da suci nemaju ništa protiv uvođenje doživotne kazne zatvora, ali da bi najprije željeli vidjeti tekst predloženog zakona te da se tada uključe u raspravu. S druge strane, nameće se i pitanje: zašto suci u Hrvatskoj po postojećim zakonima izriču tako male zatvorske kazne.

'Analizirati zašto u nekom predmetu koji zadovoljava formalno zakonske uvjete se nije išlo sa strožom kaznom, trebali bismo znati detalje svakog predmeta. Ostaje činjenica da suci izriču takve kazne. Ako predloženi zakon Hrvatski sabor usvoji, naravno da će suci primjenjivati isti u slučajevima u kojima su udovoljeni zakonski uvjeti', navela je Bilušić.