'Može se dogoditi, ne kažem da će se dogoditi, ali može se dogoditi da hrvatski sud počne odlučivati o njemačkom uhidbenom nalogu i da se pozove na zastaru i odbije izvršenje europskog uhidbenog naloga uz konstataciju da je u zastari. Čim sud konstatira zastaru, to znači da ni hrvatsko pravosuđe taj postupak ne može otvoriti. Moguće je da su amnestirali Perkovića i za izručenje i vođenje postupka u Hrvatskoj', protumačio je Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.

Naime, jedna od odredaba Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama Europske unije kaže da sud može odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga 'ako je prema domaćem pravu nastupila zastara kaznenog progona ili izvršenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadležnost RH na temelju domaćeg prava'.

Da je odustajanjem od ustavnih promjena HDSSB zapravo otežao izručenje Perkovića, neslužbeno je mišljenje i iz redova vladajućih. I oni upozoravaju da sud može zaključiti da je nastupila zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića. Kako se tumači, kada sud počne odlučivati o europskom uhidbenom nalogu, Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo može se pozvati na činjenicu da su po tom pitanju u Hrvatskoj vođene istrage i da nisu rezultirale optužnicom, jer je DORH u nekoliko navrata utvrdio da nema osnove za pokretanje postupka, ali i da je u tom predmetu nastupila zastara.

I već ranije postojala su dvojaka tumačenja je li u tom slučaju nastupila zastara ili ne. Naime, ako sud procijeni da se Perković tereti za obično ubojstvo u tom slučaju, prema tumačenju odvjetnika Veljka Miljevića, nastupa zastara koja je propisana na 25 godina, no ako kvalifikacije kaznenog djela budu smatrane teškim ubojstvom, sud neće imati izbora nego izručiti Perkovića jer je zastara za to kazneno djelo 40 godina. Sudu bi odlučivanje dodatno mogla otežati i odluka Vrhovnog suda. Podsjećamo, ta odluka Vrhvnog suda odnosi se na slučaj K. Č.-a za kojim je Slovenija izdala europski uhidbeni nalog (EUN) zbog prijevare. U Hrvatskoj je nastupila zastara pa ga je Županijski sud u Vukovaru odbio izručiti. No suci Vrhovnog suda Lidija Grubić Radaković, Marin Mrčela i Zdenko Konjić tu su odluku poništili. Pozivaju se na to da se pri primjeni EUN-a za određena kaznena djela isključuje provjera dvostruke kažnjivosti pa i zastare po našim propisima. Smatraju da je mjerodavno to što se K. Č.-u može za prijevaru suditi u Sloveniji.

Na prozivke koje su stigle nakon propalog pokušaja izmjena Ustava odgovorio je HDSSB-ov Josip Salapić. 'Predsjednik Vlade i parlamentarna većina otpočetka su rekli da ustavne promjene nemaju nikakve veze sa slučajem lex Perković. Naš stav oko tog zakona i eventualnog izručenja Perkovića otpočetka je bio jasan. Ne štitimo nikoga, neka pravosuđe radi svoj posao. Ako se u ustavne promjene krenulo zato da bi se nekoga zaštitilo, neka to kažu oni koji su se busali u prsa i govorili da su ustavne promjene nužne. Ne zanima nas Lesarova izjava, ona je pucanj u prazno', rekao je Salapić.

Ponovio je da ne odustaju od ustavnih promjena, nego traže dulju raspravu kako bi se 'ispeglale' neke stvari koje kasnije mogu biti predmet različitog tumačenja.

'Ovom odgodom donošenja ustavnih promjena mi ćemo testirati dobre namjere predlagatelja, onih koji su rekli da u ustavne promjene ne kreću zbog pojedinca, nego u interesu Hrvatske pa, ako je to u interesu Hrvatske, možemo pričekati još 15-20 dana. To nije puno', rekao je Salapić.

Oglasio se i HDZ koji smatra da će nedonošenje ustavnih promjena ipak olakšati postupanje u slučaju Perković. 'Prvog siječnja stupa na snagu Zakon o pravosudnoj suradnji i u tom dijelu mi očekujemo da će se ispoštovati europski uhidbeni nalog', rekao je Mlakar.

Upitan može li se sud prilikom odlučivanja pozvati na zastaru, Mlakar je rekao: 'To je sada već pitanje za konkretan spis, ja ne mogu govoriti o predmetu koji nisam vidio, ali ono što mi znamo, za teška ubojstva propisana je zastara od 40 godina; ako se radi o djelu iz 1983., zastara nije nastupila.'