AZOP I ZAŠTITA POTROŠAČA

'HEP-u ili Gradskoj plinari trebate dati OIB'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 23.05.2011 09:22
  • Objavljeno 20.05.2011 u 13:17
šuker, oib

šuker, oib

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjević

Trebate li HEP-u, HRT-u ili Gradskoj plinari dati svoj OIB? Da, kratko i jasno poručuju iz Saveza Potrošača te Agencije za zaštitu osobnih podataka, a objašnjavaju i zašto

Premda se u medijima pojavila informacija kako su iz splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača upozorili da je OIB tajni broj i da ga kupci nisu dužni dostaviti, bila je to kriva informacija, naime, OIB ili osobni identifikacijski broj jest povjerljiv osobni podatak, ali nije i tajan broj.

'Nema razloga za strah', poručuje Ilija Rkman, predsjednik Saveza Potrošača - Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača, 'jer OIB nije kazujući podatak i ne postoji mogućnost zlouporabe. Naime, uvid u podatke o OIB-u imaju samo ovlaštene osobe i institucije, a svaka od njih putem OIB-a može ostvariti uvid samo u one podatke za koje su ovlašteni'.

'Jedini koji putem OIB-a mogu vidjeti sve podatke upisane u Središnji registar, i to samo na jednom mjestu uz maksimalnu zaštitu svih upisanih podataka, jesu točno određeni službenici Porezne uprave', objašnjava Rkman. Stoga, ako netko zna vaš OIB, iz njega samog ne može saznati ništa više, ne može imati uvid u vaše račune, niti znati koliko imate novca, automobila, imovine općenito ili koje ste nacionalnosti i slično. Riječ je o slučajno kompjutorski odabranih 11 brojeva od nule do devet, jedinstvenih za svakog građanina, koje je dodijelila Porezna uprava i iz kojih se, za razliku od matičnog broja, ne mogu iščitati nikakvi podaci.

'Građani su zabrinuti bez razloga'

'Građani su zabrinuti i zovu nas trebaju li dati svoj OIB, pogotovo nakon ovoga iz Splita, ali to je netočna informacija, greška za koju dolje kažu da se dogodila pogrešnom novinarskom interpretacijom. Za to ne znam, ali znam da OIB građani mogu slobodno bez ikakvih problema ili straha dati HEP-u ili HRT-u i svima koji za to imaju zakonsku osnovu', naglasio je Rkman.

www.oib.hr

www.oib.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

'Građani korisnici usluga dužni su OIB dati HRT-u, Gradskoj plinari, HEP-u i slično, budući da se radi o ovlaštenim korisnicima OIB-a prema članku 5. stavak 1. točka 2. Zakona o osobnom identifikacijskom broju', poručuju iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Ako se pitate kako OIB utječe na obračunavanje potrošene struje zapotrošače HEP-a, odgovor je da ako resorno ministarstvopropiše određeni imovinski ili dohodovni cenzus radi obračunavanjastruje, putem OIB-a se može utvrditi ispunjavanje uvjeta cenzusa.

Da OIB nije tajan, ali jest povjerljiv osobni podatak, koji imaju pravo tražiti pravne osobe poput HEP-a ili Zagrebačkog holdinga, u svrhu pravedne raspodjele socijalnih davanja zbog, primjerice, subvencioniranja vrtića, ali i da je, suprotno nekim tezama u medijima, mogućnost zlouporabe OIB-a gotovo nikakva, istaknuo je Igor Vulje, viši savjetnik u Odjelu za EU i pravne poslove u AZOP-u, govoreći prije neki dan na tribini o zaštiti osobnih podataka

Takvo je mišljenje o OIB-u AZOP dala i 27. travnja ove godine u odgovoru Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača pa ponavljaju da su 'ovlašteni korisnici OIB-a: državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači, odnosno jedan od osnivača Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe, koji ga koriste za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka'.

'Tu svrhu građanima moraju navesti i, osim u tu svrhu, ne smiju koristiti OIB, niti ga dalje prosljeđivati i moraju ga zaštititi. Svim pravnim i fizičkim osobama koje u navedenom smislu nisu ovlašteni korisnici OIB-a, građani nisu dužni dati svoj OIB', ističu u AZOP-u.

Puževim korakom do e-Hrvatske

www.oib.hr

www.oib.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

No mnoga od navedenih tijela ionako već imaju vaš OIB, tražilo ga se i prilikom popisa stanovništva, a treba ponoviti i da sve razvijene demokratske zemlje koriste neku od varijanti OIB-a, samo ga se često naziva i 'poreznim' ili 'fiskalnim' brojem, a hrvatski je model najbliži skandinavskom modelu.

Međutim, da OIB, kojim su se neprestano u prsa busali sad već obojica bivši - ministar financija Ivan Šuker te odbjegli premijer Ivo Sanader, u praksi, unatoč na njega potrošenih 110 milijuna proračunskih kuna poreznih obveznika, ne funkcionira, pokazalo se najbolje, odnosno, najgore i prije mjesec dana u Zagrebu kad su umirovljenici danima čekali u redu da bi skupili papire do kojih se trebalo doći praktički klikom miša, no do potpunog funkcioniranja e-Hrvatske očito se krećemo puževim korakom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi