Hrvatska TRIBINA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Jeste li ikad pokušali internetsko samoubojstvo?

Jeste li ikad pokušali internetsko samoubojstvo? Razmišljate li zašto, kome i gdje te u koju svrhu dajete svoje osobne podatke? Znate li uopće koji su to podaci i tko ih ima pravo tražiti? Neka su to od pitanja o kojima se govorilo na tribini Agencije za zaštitu osobnih podataka

Ljudi često ne razmišljaju o tome kome i gdje daju svoje osobne podatke u koje spadaju podaci o zdravlju i plaći, matični broj građana, ocjena i ponašanje đaka u školi, bankovni računi, porezne prijave, biometrički podaci (npr. otisak prsta) i podaci o posudbi, broj putovnice i osobne iskaznice te slično, a mnogobrojni su načini na koje ugrožena naša privatnost, upozorila je Miriam Lazić, savjetnica u Odjelu za Europsku uniju i pravne poslove u Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP), agenciji koja nadzire provođenje zaštite osobnih podataka.

Međutim, građani o AZOP-u malo znaju, ako uopće i znaju da postoji, što se pokazalo i na tribini, a za što je Lazić kao opravdanje navela da, s jedne strane, AZOP nije dovoljno zanimljiv medijima, ali i s druge strane priznala da se građanima nije lako snaći u moru agencija koje se otvaraju skoro svaki dan, pa je to ljudima teško pratiti.

AZOP, kojem je tribina bila i sredstvo približavanja javnosti, postoji od 2003. godine, podsjetila je Lazić i kazala da im se, unatoč svemu, građani, doduše često anonimno, ipak obraćaju, tražeći svašta od njih, od podatka koliku im susjed ima imovinu do upita oko toga tko od njih ima pravo tražiti osobne podatke ili što činiti ako smatraju da im je povrijeđena privatnost.

Tko i kako smije baratati osobnim podacima građana?

Svi se osobni podaci, naime, mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom jer pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka i u Hrvatskoj je ustavna kategorija, istaknula je Lazić. No, u praksi i to pravo često biva povrijeđeno, a da se to ne bi događalo ili da bi bilo što rjeđe, brine i provođenjem nadzora AZOP, kojem se svaki građanin može obratiti ukoliko smatra da su mu prava povrijeđena i ako su podaci o njemu korišteni suprotno propisima.

AZOP daje mišljenje o tome i ima pravo predložiti pokretanje postupka prekršajne i kaznene odgovornosti, a građanin u slučaju dokazivanja iste pred sudom ima pravo tražiti naknadu štete od onoga tko ih je povrijedio.

Govoreći o konkretnim primjerima, Lazić je kazala da im se često obraćaju poslodavci i radnici zbog  videonadzora u smislu provjere obavljanja posla ili uzimanja otiska prsta kao identifikacijskog sredstva za boravak na poslu, pa je istaknula da tu nema kršenja privatnosti ukoliko je to riješeno njihovim ugovornim odnosima. I to prema kojima radnici znaju da se takve mjere provode nad njima prema među poslodavcem i predstavnicima radnika dogovorenom Pravilniku o radu, dodao je profesor radnog prava Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Kakve je ocjene imao Stipe Mesić?

S druge strane, postoje, primjerice, kamere u trgovinama ili bankama, a tada AZOP ukazuje na to da one trebaju služiti isključivo namjeni kojoj su postavljene, a ne snimati ili dalje prenositi svaki naš korak, što je, uostalom, i zakonski propisano, kao i to da ni trgovci ni bilo tko podatke ne smiju prosljeđivati trećim osobama, naglasila je Lazić.

Ono što posebno zanima građane je i OIB, je li on tajni podatak i tko ga smije tražiti, dodao je Igor Vulje, viši savjetnik u Odjelu za EU i pravne poslove u AZOP-u. Istaknuo je da OIB nije tajan, ali jest povjerljiv osobni podatak, koji imaju pravo tražiti pravne osobe poput HEP-a ili Zagrebačkog holdinga, u svrhu pravedne raspodjele socijalnih davanja zbog primjerice subvencioniranja vrtića, ali i da je, suprotno nekim tezama u medijima, mogućnost zlouporabe OIB-a gotovo nikakva.

Što se pak tiče prava na pristup informacijama u smislu upita o, primjerice, plaći gradonačelnika koje su nepresušni izvor zanimanja, Lazić i Vulje su iznijeli mišljenje da je dovoljno znati koeficijent plaće, ali ne i cijeli iznos jer tu mogu ulaziti i razni dodaci poput invalidnosti ili alimentacije te dječjeg doplatka. Bilo je, dodala je Lazić, čak i upita prema fakultetu kakve je ocjene imao bivši predsjednik Stipe Mesić, a to su, kao i bilo čije ocjene, privatni podaci.

Međutim, kako je istaknula pomoćnica u Vladinom Uredu za ljudska prava Tatjana Vlašić, riječ je o važnom pitanju i na razini EU-a, a o čemu je nedavno govorila i povjerenica za pravosuđe EU-a Vivien Reding, ističući da građani moraju biti sigurni da su njihovi osobni podaci zaštićeni.

Na polju upoznavanja javnosti s pravom na zaštitu osobnih podataka, posla još ima i u Europi jer je tamošnje nedavno istraživanje pokazalo da mnogi građani, njih sedam od deset, nisu upoznati s time da postoji nadležno tijelo za to.

Internet samoubojstvo i 'pravo na zaborav'

Izazovi su dakako sve veći kako napreduje tehnologija, istaknuli su svi govornici, a IT savjetnik u Odjelu za IT, projekte i analize u AZOP-u Daniel Herak upozorio je na aktualan problem s Facebookom u svojem izlaganju koje je nazvao 'Pravo na zaborav', u sklopu kojega je govorio i o (ne)mogućnosti internetskog samoubojstva.

Internetsko samoubojstvo je postupak brisanja svih naših tragova na internetu, što je vrlo teško izvedivo ili gotovo neizvedivo, kazao je Herak. Naime, upozorio je da u Google searchu postoji privremena memorija, čije je postojanje nepredvidivo dugo, a tu je i Wayback Machine, svojevrsna arhiva u kojoj je pospremljeno oko 150 bilijuna stranica još od 1996. godine, naveo je Herak.

Naravno, tu je neizostavni Facebook i pitanje trajnog brisanja profila, gdje se zahtijeva da 14 dana nakon što ste sve izbrisali, da ni na koji način nemate interakciju s tom društvenom mrežom, a čak i tada do nje može doći nenamjernim korištenjem kolačića, objasnio je Herak. Spomenuo je pritom i brisanje fotografija na Facebooku, za koje ljudi misle da su ga obavili, ali ako ostane sačuvan direktan link na nju, i fotografija može biti sačuvana dulje od dvije godine.

Problemi su i mogućnost otvaranja lažnih profila s obzirom da Facebook ne zabranjuje verifikaciju e-maila te mnoge Facebook aplikacije koje bez znanja korisnika vuku podatke dalje, i to njih deset najpopularnijih, od kojih tri prenose i listu prijatelja na vanjske servere, stoga treba biti pažljiv u odavanju svojih podataka, upozorio je Herak.

Dodao je da je neke stvari Facebook pod pritiskom javnosti donekle riješio, ali u cjelini gledano nedovoljno, a 'pravom na zaborav' u smislu internetskog prostora bavi se i Europska komisija, koja bi prema najavama, kazao je Herak, tijekom 2011. godine trebala donijeti novi osuvremenjeni zakonski prijedlog koji bi pratio kompleksnost modernih tehnologija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još