“Mislim da smo vrlo blizu konsenzusa o pet posto BDP-a na predstojećem samitu NATO-a u Haagu”, rekao je Hegseth u sjedištu NATO-a u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku ministara obrane država članica.

Od pet posto, 3,5 posto odnosilo bi se na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, kibernetičke sigurnosti, te infrastrukture kako bi se povećala vojna mobilnost.

Trenutačno je jedino Poljska blizu 5 posto izdvajanja za obranu, dok dio zemalja poput Španjolske i Italije nisu još dosegnule ni cilj od dva posto BDP-a, koji je postavljen još 2014. godine.

Španjolska, koja je najavila da će ove godine podići troškove za obranu s prošlogodišnjih 1,3 posto na dva posto BDP-a, smatra da je to posve dovoljno, ali najavljuje da neće blokirati postavljanje novog, znatno višeg cilja.

U NATO-u se sve odluke donose konsenzusom, što znači da i samo jedna članica može blokirati odluku.

“Mislimo da je dva posto dovoljno za ispunjavanje obveza koje smo preuzeli“, rekla je španjolska ministrica Margarita Robles, dodajući da njezina vlada neće blokirati odluku o povećanju obrambene potrošnje na samitu NATO-a u Haagu, koji će se održati 24. i 25. lipnja.

Prema diplomatskim izvorima, nova izdvajanja za obranu bit će namijenjena za otklanjanje nedostataka u raznim područjima - od velikih formacija kopnenih snaga pripravnih za borbu, do oružja dugog dometa, protuzračne i proturaketne obrane, dostatnih zaliha streljiva i sigurnih komunikacija.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao da će njegovoj zemlji za ispunjavanje novih ciljeva u vojnim sposobnostima trebati između 50 i 60 tisuća novih vojnika, a troškovi za obranu koji bi iznosili 3 posto BDP-a, dostižu iznos od 125 dodatnih milijardi eura godišnje.

Kako bi NATO osigurao ispunjenje ciljeva o povećanju vojnih sposobnosti, država članice trebat će zacrtati svoje nacionalne ciljeve. Prema diplomatskim izvorima, postojeće vojne sposobnosti trebale bi se pojačati oko 30 posto.