AKADEMICI O BOLONJI

HAZU: Bolonjski proces važniji je od kurikularne reforme

14.10.2016 u 19:13

Bionic
Reading

U organizaciji Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Rektorskog zbora Republike Hrvatske, početkom ovog tjedna u palači HAZU održan je okrugli stol o provedbi i analizi bolonjskog procesa, a cilj znanstvene rasprave bio je pokretanje preispitivanja promjena provedenih u hrvatskom visokom obrazovanju s obzirom na to da je Hrvatska jedina članica EU-a koja nije provela reviziju bolonjskog procesa

Otvorivši skup, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić podsjetio je kako je prva rasprava u Hrvatskoj o provedbi bolonjskog procesa održana sredinom prošlog lipnja u Osijeku u organizaciji Odbora HAZU za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima kojem je na čelu akademik Ivica Kostović

Cilj te rasprave bilo je pokretanje preispitivanja promjena provedenih u hrvatskome visokom obrazovanju s obzirom na to da je Hrvatska jedina zemlja članica Europske unije koja nije provela reviziju bolonjskoga procesa. Valja podsjetiti kako je na tom skupu usvojen i nacrt tzv. Osječke deklaracije u kojoj je istaknuto da bolonjski proces nije do kraja zaživio i postigao željene rezultate, posebno prema tržištu rada.

'Provedba bolonjskog procesa važnija je i od kurikularne reforme jer ona će rezultate pokazati za 10 ili 15 godina, dok bolonja ne može čekati i treba djelovati što brže', kazao je akademik Kusić upozorivši na problem nedovoljnog financiranja visokog školstva.

Na taj problem upozorio je i rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras poručivši da bi proračunska izdvajanja za visoko školstvo trebalo godišnje povećavati za najmanje četiri posto, a upozorio je i na problem nedovoljne mobilnosti hrvatskih studenata

Predsjednik Odbora za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu akademik Vladimir Bermanec poručio je pak da Hrvatska mora početi s provedbom drastično drugačijih odluka o financiranju znanosti i obrazovanja kako bi se poboljšali uvjeti rada i kvaliteta nastave. Pritom je upozorio kako Hrvatska ne financira baznu znanost.

Predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvojIvo Družić složio se da je nužno promijeniti financiranje znanosti i visokog obrazovanja, a Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja, poručio je da se obrazovni sustav ne može popraviti ako se ne reformira osnovno obrazovanje.

Budak je upozorio na to da je hrvatski obrazovni sustav podfinaciran jer ima 130 posto studijskih mjesta u odnosu na generaciju koja završava srednjoškolsko obrazovanje.

'Stoga je zadaća politike uspostaviti pravu i kvalitetnu mrežu sveučilišta i visokoškolskih ustanova, odnosno reducirati postojeću', zaključio je Budak.