Florence Hartmann, nekadašnja glasnogovornica bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, usto poznata novinarka i publicistica, autorica knjige 'Mir i kazna' koja govori o 'tajnim ratovima međunarodne politike i pravosuđa', kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija da pismo danskog suca potvrđuje da zabrinutosti oko promjene smjera na sudu ne dijele samo analitičari međunarodnog prva, već da ta zabrinutost postoji unutar samog Tribunala.

'Zabrinutost je rasla do te mjere da je jedan sudac odlučio obavijestiti svoje prijatelje izvan institucije, a time i javnost. Ono što mi se čini najvažnije, jest to da sudac Frederik Harhoff konkretno ukazuje na kršenje statuta Tribunala od strane njegovog predsjednika Theodora Merona. Po statutu, suci moraju biti neovisni prilikom donošenja svojih odluka. Frederik Harhoff tvrdi da Theodor Meron vršio pritisak na druge suce kako bi osigurao većinu glasova u peteročlanom Žalbenom vijeću kojim je predsjedavao u predmetu protiv Gotovine i Markača, kao i u slučaju Momčila Perišića', kazala je Hartmann za agenciju Anadolija.

To znači, dodala je ona, da je Meron kršio statut jer 'nije poštovao neovisnost drugih sudaca'.

'Dosad je jedino danski sudac Harhoff to javno iznio, ali javna je tajna u Tribunalu da se to dogodilo. Zatim, Frederik Harhoff tvrdi da se Theodor Meron stavio u službu države i imenuje dvije, a to su SAD i Izrael. Jesu li te države ili neke druge, to ne mijenja na stvari da postoje ozbiljne sumnje kako je Meron preoblikovao presude tako da bi zadovoljio političke interese. Time je prekršio svoje profesionalne obaveze, odnosno statut Tribunala', kazala je Hartmann te podvukla:

'Ovo su dovoljno ozbiljne i, nažalost, kredibilne optužbe da nadležni organi otvore istragu i da Theodor Meron bude smijenjen u slučaju da se utvrdi da je kršio statut Haškog suda. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nema drugog izbora nakon ovog pisma nego narediti takvu istragu! A ako se utvrdi da nezavisnost i nepristranost sudaca nije poštovana, onda je moguća i revizija presuda.'

Pismo danskog suca objavili su danski mediji. Harhoff se posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem zapovjedniku Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, te šefu Službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću.

'To je protivno svakoj vrsti pravde. Američki predsjednik Haškog suda Theodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude', napisao je, uz ostalo, Harhoff, te, navodno iznio i zbrinutost da bi i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kojima se sudi za genocid u Bosni i Hercegovini, mogli također biti oslobođeni.

Sudac Harhoff je, podsjetimo, naglasio da su duboko zabrinjavajuće oslobađajuće presude u slučaju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i generala Momčila Perišića, šefa nekadašnje Službe državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića.

'Nedavne presude izazvale su kod mene duboku profesionalnu i moralnu dilemu, koju nisam do sada iskusio. Najgora od svega je sumnja da su neke moje kolege izložene političkom pritisku. To sasvim mijenja premisu mog posla, koji bi trebao služiti principima razuma i pravde', naveo je Harhoff u pismu kolegama koje je objavio danski dnevnik BT.

Dodao je da je posebno problematično što iz tih presuda proizlazi da se 'ubuduće osobe na najvišim vojnim i političkim položajima mogu osuditi za pojedinačne ratne zločine samo ako su osobno sudjelovale u njihovom planiranju ili izvršenju'.

Danski sudac optužio je predsjednika Haškog suda Theodora Merona za vršenje pritiska na druge suce, izrazivši sumnju da je Meron to činio pod utjecajem 'vojnog establišmenta' SAD-a i Izraela.