izborni ciklus

Grmoja: Slučaj Tušek pokazuje koliko je u HDZ-u metastazirala korupcija

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 26.01.2021 13:47
  • Objavljeno 26.01.2021 u 13:03
Nikola Grmoja

Nikola Grmoja

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio je u utorak da "slučaj Tušek" pokazuje koliko je u HDZ-u metastazirala korupcija

Izrazio je uvjerenje da će građani konačno prepoznati vrijednost ljudi koji nisu na prodaju i koji se suprotstavljaju koruptivnom načinu vladanja.

"Slučaj nezavisnog vijećnika Viktora Šimunića iz Oroslavja koji tvrdi da ga je član Predsjedništva HDZ-a Žarko Tušek pokušao 'kupiti' u zamjenu za podršku na lokalnim izborima pokazuje koliko je korupcija metastazirala u HDZ-u. Radi se o članu Predsjedništva HDZ-a i jednom od ključnih ljudi HDZ-a u Saboru i ovaj slučaj jako podsjeća na slučaj vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe", rekao je potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja komentirajući otkriće '24 sata' na konferenciji za novinare u Saboru.

Gromoja je istaknuo kako očekuje da institucije poduzmu ono što je potrebno. "Izgleda da će još jedan saborski zastupnik ostati bez imuniteta“, dodao je.

Meni je, kazao je Grmoja, puno važnije da tzv. velike stranke sa svakim izbornim ciklusom gube potporu birača i oni ih nastoje vratiti u svoju košaru kupovinom nezavisnih lista, pojedinaca, saborskih zastupnika i tek sada se vidi kolika je vrijednost ljudi koji nisu na prodaju.

"Mi smo se mogli prodati i ostati u vlasti, ali smo odlučili reći 'ne' ovakvom koruptivnom načinu upravljanja i vladanja i sve što mogu je nadati se da hrvatski građani to konačno prepoznati", poručio je Grmoja.

Marija Selak Raspudić osvrnula se na obnovu Zagreba od potresa, ocijenivši da obnova stoji.

„Zakon o obnovi od potresa podržale su i lijeve i desne opcije, a mi smo od samog početka upozoravali da je problematičan i nepotreban jer odgađa početak obnove zbog čega ga nismo podržali“, kazala je.

Upozorila je da Zakon priječi obnovu Zagreba jer Uredba Vijeća Europske zajednice iz 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti EU govori o tome da se sredstva Fonda mogu iskoristiti isključivo da bi se njima obnovilo do vraćanja u prijašnje stanje.

To znači da novci kojima se cijelo vrijeme hvalimo i koji su nam temelj za obnovu ne koriste se za ono što je Zakonom naloženo da se napravi, poput pojačanja ili cjelovite obnove konstrukcije nego se odnose tek na vraćanje u prijašnje stanje što je nedovoljno za naše potrebe, ne ide na seizmičku otpornost i u suprotnosti je s onim što se nalaže u Zakonu, istaknula je.

Njime je propisano da se zgrade javne namjene moraju cjelovito obnoviti, no, Fond solidarnosti, na koji toliko računamo, nudi sredstva samo za vraćanje u prijašnje stanje. Fond solidarnosti neće dati novce za cjelovitu obnovu i moramo ih namaknuti iz drugih izvora, pojasnila je zastupnica.

Zalažemo se da se napravi digitalna karta iz koje se vidi koje se zgrade mogu ukloniti, kod kojih se mora čuvati pročelje i koje se mogu nadograditi.

Profunkcionirala je jedino samoobnova i građanima treba omogućiti i potaknuti ih da samoobnavljaju i da što lakše mogu pronaći sredstva koja su im potrebna za samoobnovu aktivacijom uspavanih resursa višestambenih zgrada, smatra Selak Raspudić.

„Obnova stoji zato što nije napravljena prioritizacija po pitanju zgrada javne namjene pa ne znamo što će se prvo, a što zadnje obnavljati, a Fond solidarnosti ne služi da bi Zakon proveo u djelo jer se ne koristi za cjelovitu obnovu nego samo da bi vratio stvari u prijašnje stanje", rekla je.

Selak Raspudić je ustvrdila kako vladajući nisu bili spremni reći istinu, ali da su oni spremni reći što Zagrepčane očekuje.

"Ambiciozna obnova Zagreba koja se najavljivala programom mjera je prepolovljena, u startu se najavljuje da će se ići na obnovu vrijednu 42 milijarde kuna, a otvoreno je pitanje na čemu će se štedjeti jer način na koji program mjera propisuje obnovu već sada pokazuje da nećemo cjelovito popraviti konstrukciju kao što smo se nadali nego će se ići tek na popravak ili eventualno poboljšanje, pogotovo na zgradama javne namjene. Glavno pitanje je odakle ćemo namaknuti novce“, istaknula je.

Zvonimir Troskot dodao je da su roditelji u strahu za djecu i zbog neefikasnosti Grada Zagreba građani su sami preuzeli inicijativu i potpisuju peticiju za dodatnu procjenu statičke otpornosti vrtića i škola, što je do sada potpisalo četiri tisuće roditelja za 159 vrtića i škola.

Traže i kompletnu rekonstrukciju i promjenu statike tih škola i vrtića jer su izrazito nesigurni.

„Treba li nam se dogoditi L'Aquila, kada su u Italiji poginula djeca, jer su i oni prvo samo malo popravljali fasade i ožbukali, ali i dalje su objekti ostali nesigurni što je dovelo do velike katastrofe i zbog čega su se danas okrenuli novom pristupu i ulažu preko milijardu eura iz fondova EU za samoedukaciju što učiniti prije i poslije potresa“, upitao je Troskot.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!