HARVARD ZNA

'Grčka treba proglasiti bankrot i napustiti euro!'

Grčka štrajk

Grčka štrajk

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Jest da je Harvard daleko, ali u financijski premreženom svijetu to je najmanje bitno. Jeffrey Miron, ekonomist s renomiranog sveučilišta savjetuje Grcima da proglase bankrot, napuste euro i daju si bolju šansu za oporavak

Ideja da se Grčka izvuče iz škripca dugova koje ne može otplatiti i mjera štednje koje ne proizvode nikakav značajniji učinak osim što im omogućavaju porcije keša iz Unije i MMF-a koje tek prolongiraju vegetativno stanje, na tapeti je otkad je počela kriza prošle godine. Profesor ekonomije s Harvarda argumentira kako bi Ateni bilo bolje da bankrotira, izađe iz eurozone i time nakratko odahne. Jest da bi zemlja tada bila izbačena za međunarodnog tržišta kapitala za neko vrijeme, ali to ne bi bilo tako katastrofalno ako se u međuvremenu osovi na noge.

'U slučaju bankrota, Grčka bi mogla odmah odahnuti. Bez potrebe daljnjeg plaćanja visokih kamata na dug, država bi ostala tek s primarnim deficitom koji je relativno skroman. Stroga štednja koja guši rast postala bi izlišna te bi Atena mogla primijeniti strategiju koja potiče ekonomiju', piše Miron. U tom slučaju, nova grčka valuta bila bi realno evaluirana, što bi joj dalo na konkurentnosti. Posljedica: nova zapošljavanja.

Minusi su jednako očiti – izgon s međunarodnih financijskih tržišta i stvaranje dodatnog rizika da bi par drugih zemalja eurozone moglo kolabirati. Ovo potonje Miron pripisuje strahu isključivo europskih kreditora.

Bankrot bi Grčkoj oslobodio prostor za reforme koje su orijentirane prema oživljavanju ekonomije a ne prema uzaludnom pokušaju vraćanja investitorskog povjerenja, smanjenju deficita i jalovoj nadi da će zemlja jednom moći vratiti svoje dugove. Nije prvi puta da je neka država ekonomski kolabirala i izvukla se iz pepela. Također, bankrot nije garancija da će Atena dovesti u red svoju poreznu politiku, nepotizam, preglomazni državni aparat i pretjeranu regulaciju, zbori Amerikanac. Tek će stvoriti prostor u kojem bi vlada, bez tereta obveza prema međunarodnim investitorima, mogla poduzeti nužne reforme.

Sve to zvuči prilično uvjerljivo, međutim, harvardski komentator podcjenjuje domino efekt koji bi izlazak iz Grka iz zone eura imao na daleko veće europske ekonomije. Američke banke većim su dijelom povukle svoj kapital s europskog kontinenta. SAD-u je najmanji problem vidjeti grčki kolaps, ne gube puno. No što je s francuskim ili njemačkim bankama koje će u tom slučaju pretrpjeti strahovite gubite i, u slučaju prvih, eventualno povući zemlju u novu recesiju? Da ne pričamo o panici koja bi poharala tržište – jer, ako se dozvoli grčki bankrot, što se onda može očekivati od Italije? A Italija, zemlja dužna 1.900 milijardi eura, bez problema će rastrojiti eurozonu u slučaju pada i euro kao zajednička valuta će vjerojatno postati povijest. Takav pak scenarij duboko će oštetiti i najjače članice, poput Njemačke.

Istina, držanje Grčke u stanju kliničke smrti ne ostavlja joj nikakav prostor za skori oporavak i rast, ali itekako stvara prostor za disanje i strateško mozganje ostalim članicama eurozone. Nitko na potezu Berlin - Pariz više ne razmišlja o rješavanju atenskih problema. Grčka je, naprotiv, postala mjesto gdje bogata europa mora riješiti vlastitu situaciju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi