slom zbog koronavirusa

'Medicinske sestre su na rubu plača jer ne mogu pružiti kompletnu skrb covid bolesnicima'

  • Autor: V. B.
  • Zadnja izmjena 01.12.2020 14:02
  • Objavljeno 01.12.2020 u 13:22
Brankica Grburić

Brankica Grburić

Izvor: Screenshot / Autor: screenshot N1

Brankica Grburić, medicinska sestra iz KB-a Sv. Duh te Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara, opisala je s čime se medicinske sestre i tehničari suočavaju u vrijeme naglog rasta broja najteže oboljelih od Covida

'Jučer sam razgovarala s kolegicom koja je trebala doći kući u 4, a došla je u 7, ali svejedno zadovoljna zato što je bolesniku bilo bolje', ispričala je Grburić za N1.

Riječ je o četiri sata rada u zaštitnom odijelu, o tome da nekim sestrama i pozli, o pitanju uvjeta u kojima bi se mogle odmoriti, istuširati ili naprosto pronaći nekoliko minuta mira da dođu sebi.

'Svi smo bili nespremni za ovu pandemiju i zdravstveni sustav se cijelo ovo vrijeme pripremao, odnosno poboljšavao. Uvijek smo govorili da nedostaje medicinskih sestara, pa bi bilo nemoguće reći da nas ima. Naravno da se osjeti nedostatak medicinskih sestara. Sedam posto medicinskih sestara je iz zdravstvenih ustanova prebačeno u bolnicu za Covid. I da se ne misli da nama te medicinske sestre ne fale na odjelima i u intenzivnim jedinicama. Naravno da nam fale', istaknula je i dodala:

'Jako se ljutim kad kažu 'broj postelja'. Treba govoriti o tome koliko je teška zahtjevnost bolesnika jer mi radimo kategorizaciju bolesnika koja govori o stupnju potrebe za njegom i intervencijom.'

Rekla je da je kapacitet rada smanjen odlaskom sestara, ali i to da se 'svakog teškog bolesnika koji zahtijeva hitnu intervenciju ili neki postupak ne može ostaviti, njemu se mora pružiti pomoć'.

'Svaki naš bolesnik ostaje i dalje na respiratoru, ostaje s potrebama intenzivnog liječenja i monitoringa', opisala je stanje u bolnicama iz kojih sestre odlaze, a potom nastavila o tome kamo dolaze, u bolnicu za Covid:

'Otvaraju se intenzivne jedinice. One bi prvo trebale biti dobro opremljene, da se ne gubi vrijeme.'

'Kad pošaljete sestru koja nije nikada radila u intenzivnoj jedinici u jedinicu za Covid u Dubravu, vrlo joj je teško, toj sestri je grozno, jer ta sestra ne zna. Ne da ona neće, nego ne zna, nikada nije radila s aparatima, s monitoringom, da ne govorimo o davanju terapije, koje je ipak specifično u intenzivnoj jedinici kako bi se postigao najbolji učinak liječenja', kazala je.

Problem je, istaknula je, s mladim sestrama i tehničarima:

'Upozoravali smo na to kakav je problem s edukacijom mladih medicinskih sestara te nije dovoljno reći: 'Nauči online preko interneta', jer online se ne mogu naučiti vještina i postupak. To mora biti intenzivno u intenzivnoj jedinici najmanje šest mjeseci kako bi bila spretna i sposobna u vještinama i sukladno svemu raditi s kolegicama koje rade tamo već duže vrijeme.'

U takvoj situaciji njima se gomilaju raniji problemi:

'Nama treba standard koji je postavljen, koji nikad nije poštivan... Kad smo dobili Pravilnik o minimalnim uvjetima, tada se škrtarilo, gledalo se da što jeftinije prođe... Te medicinske sestre žele raditi, vrijedne su, same su se prijavile u bolnicu za Covid. Međutim vrlo često nazovu: 'Ali ja to ne znam raditi, ja to ne mogu raditi, ja sam opterećenje tamo!'

Naše medicinske sestre imaju po 15 bolesnika u jedinici za Covid, 15 teških, zahtjevnih bolesnika te su na rubu plača jer ne mogu pružiti kompletnu skrb i sve što bi trebalo. A da ne kažem, kad se radi intervencija okretanja bolesnika na trbuh, da za to treba najmanje šest medicinskih sestara', kazala je.

Što se tiče pacijenata oboljelih od ostalih bolesti, moraju paziti na to da skrbe i o njima.

'Traži se rješenje da svaki bolesnik dobije maksimum, da se zbrine. Sigurno pazimo na onkološke bolesnike, ne možemo zaboraviti druge bolesnike, KOPB...', nabrajala je, ali i poručila:

'Ali moram reći da moraju biti strpljivi u čekanju, da i ta medicinska sestra i liječnici i nosači i čistačice rade kao mali mravi. Medicinska sestra je ta koja je 24 sata uz bolesnika, ona je ta koja prva uoči promjene na bolesniku... Kad uđe u bolnicu, doslovce kao da je ušla u rudnik. Svakom bolesniku moraš doći, aspirirati, davati infuzije, terapije, katetere...', opisala je.

U takvoj situaciji zadnje što treba zdravstvenim radnicima je da budu opterećeni i egzistencijalnim problemima. Navela je dodatke od 28 ili čak samo 17 posto.

'Dodatak bi morao biti ne 28, nego barem 35 posto... Ljudima treba platiti ono što rade. Mi moramo isto preživjeti. Naše obitelji su ostavljene i po 24 sata', smatra Grburić.

Istaknula je da se, još otkako je Vrhovni sud prije točno godinu dana donio pravorijek o tome da se zdravstvenim radnicima moraju plaćati prekovremeni i dežurstva kako spada, i dalje čeka na izračun toga koliki je dug prema njima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!