PAD POPULARNOSTI

Građani sve manje vjeruju guverneru Rohatinskom

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 05.09.2011 11:22
  • Objavljeno 05.09.2011 u 10:29
Željko Rohatinski i supruga Marija Rohatinski

Željko Rohatinski i supruga Marija Rohatinski

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva dana rujna, pokazuje da je slučaj s prodajom tvrtke Romih i povezivanje guvernera Rohatinskog s Agrokorom samo djelomično utjecalo na smanjenje pozitivne te povećanje njegove negativne percepcije

Sanader predvodi listu negativaca

Ivo Sanader je najnegativniji hrvatski političar, a slijedi ga čelnica njegove nekadašnje stranke, Jadranka Kosor. Na listi su dalje čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović i Vladimir Šeks s izborom od 9,6 posto. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,4 posto), Radimir Čačić (1,5 posto), Stjepan Mesić (2,2 posto), Darko Milinović (1,7 posto) i po prvi put guverner Željko Rohatinski (1,5 posto).

Naime, Rohatinski je i dalje druga najpozitivnija osoba u zemlji s izborom od 9 posto (u odnosu na 10,7 posto prije mjesec dana). S druge strane, porastao je njegov negativni doživljaj, i to s prošlomjesečnih 0,4 posto na ovomjesečnih 1,1.

Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 44,6 posto (prošli mjesec 43,3 posto) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na trećem mjestu je Jadranka Kosor, koju preferira 7,6 posto (u kolovozu 6,6 posto), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 6,2 posto (5,4 posto u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4 posto), Vesna Pusić (3,3 posto), Ruža Tomašić (1 posto), Ljubo Jurčić i Radimir Čačić (po 0,9 posto) te Marjana Petir i Tomislav Karamarko (po 0,5 posto).

Lijeva koalicija i dalje u prednosti pred vladajućima

Lijeva koalicija bilježi izbor od 37 posto (prema prošlomjesečnih 37,4 posto), a sada vladajuća koalicija 24,6 posto (zbroj koju dobiva lista HDZ-DC 20,2 posto i HSS samostalno dobiva 4,4 posto) - prema prošlomjesečnih 25 posto. Preferencije koalicijskih i samostalnih izbornih lista pokazuju da su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga. Najbliže mu se približila lista Hrvatskih laburista (4,9 posto), HSS-a (4,4 posto), HSP-a (3,6 posto) i HSLS (3,2 posto). Ostale liste na razini cijele zemlje (Hrvatska – jedna izborna jedinica) imaju potporu ispod 2 posto. Još je uvijek vrlo visok udio građana koji ne znaju za koga će glasati (19,7 posto).

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim tih dviju stranaka, još samo jedna prelazi izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji i za nju bi glasalo 27,4 posto anketiranih. No zamijećen je lagan pad u odnosu na kolovoz, kada su socijaldemokrati uživali potporu 28,1 posto građana. Na drugom mjestu je HDZ, za koji bi početkom rujna glasalo 20,4 posto birača, čak 0,3 posto više nego u prethodnom mjesecu. Zanimljivo je da su u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad SDP-a (SDP za 3,8 postotnih poena, a HDZ za 2,2 postotka).

Pad potpore SDP-u i HDZ-u; raste broj neodlučnih

Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3 posto iz siječnja na sadašnjih 20 posto. HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6 posto (prema 5,3 posto prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,9 posto (početkom godine svega 1,7 posto). HSS je na 4,5 posto (prošli mjesec 4,4 posto). Naredne su se tri stranke 'zgusnule' u manje od pola postotka (HSU 3,3 posto, HSLS 3,1 posto, HSP 2,8 posto). HDSSB je početkom rujna zabilježio najbolji rezultat u ovoj godini (2 posto), dok je IDS sa 1 posto na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.

I dalje vrlo niska potpora politici Vlade, kao i ocjena njezinog rada

Vlada RH u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu za svoj rad među 21,5 posto građana (prije mjesec dana 21,4 posto), dok je 61,2 posto ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,5 posto). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinog rada (svega 2,25 posto; doduše to je i najviša ocjena još od rujna prošle godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a, Vladi daju svega 2,56 posto.

Milanović poželjniji kandidat za premijera od Kosor; visok udio i onih koji smatraju da su oboje loš izbor

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera, i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40,4 posto čelnik lijeve koalicije u rujanskom je istraživanju izbor u 40,6 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,7 posto (prije mjesec dana 27,1 posto). Da su oboje loši kandidati, smatra 25,4 posto anketiranih.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi