Na ulicama glavnog afganistanskoga grada uobičajena gužva. Posvuda talibanske patrole. Ahmad je do prošle godine radio kao vodoinstalater za francusku vojsku. Nije uspio otići iz Afganistana kada se vojska povlačila. Sada živi u stalnom strahu, prenosi HRT.

'Čim sam čuo lupanje vratima, odmah sam se preznojio. Svaki put pomislim da će netko doći i uhititi me', rekao je Ahmad, stanovnik Kabula. Ahmad ima 13-eročlanu obitelj i bez posla je. Žena ne smije raditi, a kćeri ne mogu ići u školu.

'...Talibani su posvuda, u našoj ulici, pa čak i na krovovima. Stalno patroliraju naoružani.'

Povratkom na vlast 15. kolovoza prošle godine, talibani su najavili da će poštovati prava žena na obrazovanje i rad. No školu mogu pohađati samo djevojčice do šestog razreda osnovne škole. 'Istina je da su srednje škole trenutačno zatvorene, no pripremamo njihovo ponovno otvaranje i dopuštenje za rad žene. Problem je što Islamski Emirat nema proračun, novac su ukrali stranci'.

Mnoge škole ipak djeluju u tajnosti. 'Nakon što su škole zatvorene za djevojčice, odlučila sam osigurati prostor kamo mogu dolaziti. Postavili smo stolce i stolove u kuću kako bi mogle dolaziti i učiti', rekla je Sodaba Nazhand, ravnateljica neformalne škole za djevojčice.

U Afganistanu je i dalje nesigurno. Svakodnevne su pucnjave i eksplozije. 'Sigurnosna situacija je iz dana u dan sve teža. Još svjedočimo istim eksplozijama i samoubilačkim napadima kakvima smo bili svjedočili i u prošlosti', rekao je Abdul Mujeeb, brat žrtve ubijene u eksploziji.

Rat u Afganistanu počeo je kao odgovor SAD-a na terorističke napade na SAD 11. rujna 2001. Dvadeset godina poslije Joe Biden neočekivano je objavio povlačenje američkih snaga. Sustav koji su zapadne sile pokušavale izgraditi u toj zemlji srušio se kao kula od karata.

'Godinu dana poslije od talibanskog preuzimanja vlasti i svjedočimo nevjerojatno visokim razinama siromaštva u zemlji. To je zbog ekonomskog kolapsa zemlje', rekao je Neil Turner, Norveško vijeća za afganistanske izbjeglice.

Afganistanci koji se bore s ekstremnom ekonomskom situacijom okreću se alternativama poput ranog braka za djevojčice i dječjeg rada. Od gotovo 42 milijuna stanovnika više od polovine treba humanitranu pomoć. Na odjelu u dječjoj bolnici u Kabulu popunjeni su svi kreveti. 'Nemamo novca, veoma smo siromašni, u trudnoći nisam imala dovoljno hrane i nisam mogla kupiti potrebne lijekove, zato mi je dijete sada neuhranjeno, a ja nemam novca da ga bolje liječim', kaže Maryam, majka pothranjenog djeteta.

'Činjenica je da je bijede i siromaštva u našoj zemlji iz dana u dan sve više. Što je veće siromaštvo, to je više slučajeva pothranjenosti. Pozivam međunarodnu zajednicu da pomognu', rekao je Mohammad Ashraf, pedijatar.  

Do sada nijedna država nije priznala talibansku vlast.