Plavšić je tijekom rata u BiH bila potpredsjednicom paradržavne tvorevine bosanskih Srba, a zbog uloge koju je imala u počinjenju ratnih zločina Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 2003. na 11 godina zatvora.

Pred tim je sudom javno priznala osobnu odgovornost za progon Hrvata, Bošnjaka i drugog nesrpskog stanovništva na političkom, rasnom i vjerskom osnovu.

"Prihvaćam odgovornost nakon što sam se uvjerila da su tisuće nevinih ljudi bile žrtve organiziranog i sistematskog nastojanja da se Bošnjaci i Hrvati uklone s područja koja su bosanski Srbi smatrali svojim", kazala je uz ostalo Plavšić priznajući krivnju.

Na slobodu je puštena 2009. nakon izdržane dvije trećine kazne, a od tada je živjela u Beogradu gdje je umrla u 96. godini.

Plavšić je nakon rata, od 1996. do 1998., bila predsjednica i zaslužna je za politički uspon Milorada Dodika jer mu je prva dala mogućnost da postane entitetski premijer.

Dodik joj je sada osigurao ceremoniju pokopa uz počasti rezervirane za entitetske dužnosnike, a vjerski obred predvodio je banjolučki vladika Jefrem.

Prije toga Dodik je govorio na komemoraciji i kazao da je Biljana Plavšić bila "nepokolebljiv borac".

"Ostat će zapisano da je presuđena, a da nije počinila niti jedno ubojstvo", izjavio je uz ostalo Dodik osporavajući pravomoćnu presudu ICTY-a

Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije su veličali ratnog zločinca Ratka Mladića nakon što je preminuo u pritvoru u Den Haagu, a sudjelovali su i u njegovu sprovodu obavljenom u Beogradu 7. rujna.

Veličanje i odavanje bilo kakvih počasti pravomoćno osuđenima za ratne zločine u BiH je kazneno djelo za koje je propisana zatvorska kazna no nijedan od slučajeva koji su povezani s Mladićem do sada nije procesuiran niti je podignuta oiptužnica iako su državnom tužiteljstvu proslijeđene na tisuće prijava.