Na prvi pogled se može reći da je ponuđeni sadržaj na stranci pregledno posložen, a i laka je navigacija kroz različite potkategorije. Također, odmah se uočava i nedostatak multimedijalnog sadržaja. Teško je, nažalost, očekivati da će uskoro tu biti nekih pomaka. Ipak, stranica Croatia.eu obiluje s pregršt zanimljivih i korisnih informacija o našoj zemlji. 'Čitav projekt (tri tiskana izdanja i tri internetske jezične verzije) realiziran je za pet mjeseci, zahvaljujući izvrsnoj suradnji sa Zavodom, u prvom redu s ostala dva urednika, Mladenom Klemenčićem i Ankicom Šunjić', kaže jedan od urednika Zvonimir Frka Petešić, voditelj službe za javnu diplomaciju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

U sastavljanju i odabiru građe autori i urednici oslanjali su se ponajprije na prijašnja izdanja Leksikografskog zavoda, nastojeći pritom izabranim gradivom Hrvatsku približiti inozemnoj publici. 'Nakon što je utvrđen popis tema koje će se obrađivati u publikaciji i pratećoj internetskoj stranici istog sadržaja, sastavljeno je 11 poglavlja: Hrvatska ukratko, Zemljopis, Povijesni pregled, Politički ustroj, Stanovništvo, Gospodarstvo, Obrazovanje i znanost, Kultura, Društvo i način života, Hrvatska u Europi kroz stoljeća, Jeste li znali?' , objasnio je kako je nastajala ova stranica Frka Petešić.

Stoga se tu i nalaze brojne činjenice općepoznate u Hrvatskoj, ali koje još nisu toliko poznate u inozemnoj javnosti. 'Posjetitelji će tu, primjerice, pročitati da je u Hrvatskoj u posljednjih petnaest godina izgrađeno oko 1.000 km autocesta, da je prema količini vodnih zaliha po stanovniku Hrvatska treća zemlja u Europi, iza Islanda i Norveške, da je na Brijunima 1956. potpisana deklaracija kojom je za hladnoga rata postavljen temelj Pokreta nesvrstanih, da je Amfiteatar u Puli veličinom šesti u cijelom Rimskom Carstvu, da je još davne 879. papa Ivan VIII priznao Branimira za hrvatskog vladara, a Hrvatsku za neovisnu državu, da je Hrvatski sabor jedan od najstarijih u Europi, da je Hrvatska sa 9,9 milijuna posjeta stranih gostiju 2011. bila šesta turistička destinacija na Sredozemlju, da je zaslugom Nikole Tesle Hidroelektrana Jaruga na rijeci Krki prva hidroelektrana u Europi, a druga na svijetu, da je sa 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi ili pak da je 'Tekst krunidbe', na kojem su francuski kraljevi polagali krunidbenu prisegu, većim dijelom pisan uglatom (hrvatskom) glagoljicom', nadahnuto je objasnio jedan od urednika ove vrijedne internetske publikacije.

U pregledu općepoznatih podataka navedene su i neke posebnosti kojima Hrvatska pridonosi kako jedinstvu, tako i različitosti europskih zemalja, a za koje je uredništvo procijenilo da su široj publici dosad bile manje poznate. 'No, kao i svaki izbor, i ovaj je donekle arbitraran', napominje voditelj službe za javnu diplomaciju MVEP-a. Zasad je stranica dostupna, osim na hrvatskom, i na francuskom i engleskom jeziku, a u pripremi je i njemačka verzija. 'Riječ je o prvoj internetskoj stranici koja na dva glavna radna jezika Europske unije i na jednom mjestu daje osnovne informacije o Hrvatskoj, na sažet, a istodobno obuhvatan način', naglasio je urednik sa stranice Croatia.eu

Frka Petešić kaže da slikovna građa jednim dijelom potječe iz arhiva Leksikografskog zavoda, a dijelom su je velikodušno stavili na raspolaganje poznati hrvatski fotografi i zainteresirane ustanove, kao što je na primjer HTZ. 'Naravno, ako drugi pojedinci i ustanove budu htjeli ili željeli staviti na raspolaganje prikladan multimedijski sadržaj, bit će nam drago da ga uvrstimo', poručio je Frka Petešić koji napominje da internetske stranice www.croatia.eu uz svaki članak nude i čitav niz poveznica prema drugim internetskim stranicama na kojima posjetitelji mogu pronaći dodatne informacije.
Ova stranica je nastala kao plod suradnje MVEP-a i Leksikografskog zavoda, ali proizvodnja sadržaja je ipak većinom bila u rukama djelatnika s Leksikografskog zavoda.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pridonijelo je projektu u stvarima koje su se ticale bogatog iskustva stečenog u dugogodišnjim kontaktima sa stranom javnošću, priča naš sugovornik, npr. pri koncipiranju publikacije ili u sastavljanju odgovora na brojna različita pitanja o Hrvatskoj koja se redovito upućuju hrvatskoj diplomatsko-konzularnoj mreži.