Zbog premalo žena u idućem sazivu Europske komisije mogao bi kasniti planirani početak rada 'vlade' Europske unije u novom mandatu. Iako Europski parlament uvjetuje podršku Komisiji najmanje trećinom povjerenica, tek su tri od 28 država članica - Švedska, Italija i Češka - kandidirale isključivo žene: aktualnu europsku povjerenicu za unutarnje poslove Ceciliju Malmstroem, šeficu diplomacije Federicu Mogherini i ministricu regionalnog razvoja Veru Jourovu
'Gospodin Juncker u nekoliko navrata jasno je dao do znanja da Komisija sa samo dvije ili tri žene neće biti vjerodostojna. On to neće prihvatiti... Ako nije moguće pronaći rješenje, možda će biti potrebno više vremena za sastavljanje Komisije', rekla je Natasha Bertaud, glasnogovornica novog šefa Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji će odrediti 28 članova svog budućeg tima - uz nužni blagoslov Europskog parlamenta.
Države članice bile su dužne do kraja srpnja poslati u Bruxelles imena kandidata, što je većina njih ispoštovala. S rupama u kadrovskoj križaljci, Junckeru ostaje mjesec dana za promišljanje, a krnji popis trebao bi se popuniti do 30. kolovoza, kada će se okupiti čelnici EU-a. Podjela funkcija u Komisiji odvijat će se u sklopu šire slagalice funkcija: prvo će se birati predsjednik EU summita, visoki predstavnik ili predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku - tu funkciju napušta Britanka Catherine Ashton - i predsjednik Eurogrupe, sastanaka ministara financija članica eurozone.
Potom će Europski parlament ispitati predložene povjerenike, a novi sastav Komisije mora biti potvrđen prije 31. listopada, kada ističe mandat sadašnjem timu. Europarlament, koji je ranije poručio da želi najmanje devet žena u Komisiji, svakog će ispitati ponaosob, ali prihvatiti ili odbaciti može samo Komisiju u cjelini.
Osim navedenih triju kandidatkinja, još po jedna povjerenica mogla bi stići iz Slovenije i Bugarske. Službena Ljubljana dala je Junckeru na izbor čak tri osobe: bivšu premijerku Alenku Bratušek, bivšeg šefa diplomacije Karla Erjavca i europarlamentarku Tanju Fajon. Aktualna povjerenica za humanitarnu pomoć Kristalina Georgieva moguća je kandidatkinja Bugarske, ali nije službeno nominirana jer je tamošnja Vlada dala ostavku 23. srpnja, pa je odluka ostala na novoj vlasti.
Muškarce su kandidirale sve ostale članice Europske unije, uključujući Hrvatsku koja je još jednom nominirala europskog povjerenika za zaštitu potrošača Nevena Mimicu. Aktualne europske povjerenike ponovno su nominirale i Austrija (Johannes Hahn, povjerenik za regionalnu politiku), Njemačka (povjerenik za energetiku Guenther Oettinger) te Finska (bivši premijer, sadašnji europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Jyrki Katainen, vjerojatno s drugim resorom u novom mandatu).
Francuski kandidat, bivši ministar financija Pierre Moscovici juriša na resor ekonomije, iako je Njemačka rezervirana s obzirom na poteškoće država s prekomjernim deficitom.
Bivše premijere nominiraju i Estonija Andrus Ansip) te Latvija Valdis Dombrovskis).
Velika Britanija nominirala je Jonathana Hilla, bivšeg čelnika Doma lordova, Grčka ministra obrane Dimitrisa Avramopoulosa, Cipar navodno priprema kandidaturu bivšeg glasnogovornika Vlade Christosa Stylianidesa. Mađarska i Poljska nude šefove diplomacije Tibora Navracsicsa i Radeka Sikorskog, Irska ministra zaštite okoliša Phila Hogana, Litva ministra zdravlja Vytenisa Povilasa Andriukaitisa, Malta bivšeg ministra turizma Karmenua Vella
Danska je još uvijek bez službenog kandidata, kao i Belgija, čiji bi aktualni europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht želio ostati, ali možda neće imati dovoljno snažnu podršku. To bi otvorilo put europarlamentarki Marianne Thyssen, ali sve ovisi o pregovorima o novoj belgijskog Vladi. I Nizozemska je zasad bez službene nominacije, a u igri su aktualni predsjednik Eurogrupe, ministar financija Jeroen Dijsselbloem kao potencijalni povjerenik za ekonomiju i šef diplomacije Frans Timmermans
