Europska akcija za praćenje ili spas ilegalnih imigranata

'Vrijeme je da se djeluje', poručila je europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem europskim kolegama, koji će njezine prijedloge početi razmatrati u četvrtak na sastanku u Bruxellesu, a akcijski plan trebao bi biti usvojen na summitu EU-a 19. i 20. prosinca.

Komisija predviđa jačanje nadzora na moru i u zraku od Cipra do Gibraltara kako bi se na vrijeme pomoglo brodovima s ilegalnim imigrantima u nevolji.

Frontex, agencija za sigurnost vanjskih granica EU-a, procijenila je troškove tog pojačanog nadzora na 14 milijuna eura na godinu od travnja 2014., kada bi trebala biti pokrenuta prva takva velika akcija. Europski sustav razmjena informacija, Eurosur, operativan je od 2. prosinca kako bi se ubrzale intervencije.

Razmotrit će se i prijedlog da se pomogne ljudima da zatraže azil i prije nego se upute na opasan put prema EU-u. Također će se poticati izravno prebacivanje ljudi iz izbjegličkih kampova i područja sukoba u državu u kojoj žele zatražiti azil, obično zračnim putem. Države članice na taj su način 2012. zbrinule 5000 ljudi, prema više od 50.000 u SAD.

Strategija neće moći funkcionirati bez dogovora s državama iz kojih dolaze imigranti i tranzitnim državama. To podrazumijeva spremnost na suradnju s EU-om, novac za obalnu stražu i sporazume o readmisiji ilegalnih imigranata.

EU je daleko napredovao u pregovorima s Tunisom, Marokom i Turskom po tom pitanju. Ankara je u srijedu objavila da će 16. prosinca potpisati sporazum dogovoren u lipnju 2012. o preuzimanju ilegalnih imigranata koji su u EU ušli preko njezina teritorija.

Suspenzija pomoći za razvoj spominjala se kao sredstvo pritiska, no nije zadržana u Komisijinim prijedlozima jer nije pronađena dobra formulacija, objasnila je Malmstroem.

EU treba također zajamčiti da brodovi koji priskoče u pomoć imigrantima u nevolji zbog toga neće biti sankcionirani, kao što je trenutačno slučaj u Italiji. Države članice trebaju uz to odlučiti jesu li izbjeglice obvezno briga države u kojoj se iskrcaju. 'Te dvije mjere podrazumijevaju zakonski postupak', rekao je jedan europski izvor.

Uredba iz Dublina iz 2003. obvezuje, naime, države ulaska da osiguraju smještaj imigrantima, obrađuju zahtjeve za azil i vrate odbijene u njihove domovine. Italija, Grčka i Cipar traže veću solidarnost u tome, no većina država članica protivi se izmjenama tog pravila. Problem se za sada zaobilazi financijskom pomoći. Za najizloženije zemlje, posebice Bugarsku, predviđa se omotnica od 50 milijuna eura.

Malmstroem je priznala da ti prijedlozi nisu novi, no strah od ilegalnih imigranata koriste populisti i krajnji desničari u kampanjama protiv Europe, što zabrinjava Europsku komisiju.

Predstavnici Zelenih u Europskom parlamentu kritizirali su inicijativu, ističući da je previše nejasna i fokusirana na praćenje umjesto na spašavanje.