ambiciozan cilj

Europa ima konačni plan za prekid svih veza s ruskom energijom: Povratka nema

06.05.2025 u 13:31

Bionic
Reading

Europska unija pokušat će danas ostvariti ambiciozan cilj, tražeći novi zamah dok sankcije dolaze do kraja, Sjedinjene Američke Države se dvoume, a neki promatrači već govore o mogućem povratku ruskog goriva

EU se obraća malo vjerojatnim saveznicima u svojoj borbi za konačno oslobađanje od ruske energije: direktorima naftnih i plinskih kompanija. No, nisu svi toliko entuzijastični, piše Politico.

U utorak će Europska komisija, izvršna vlast EU-a, predstaviti dugo očekivani plan za prekid posljednjih veza s ruskom energijom. Prema informacijama dvaju europskih diplomata, ovaj plan predviđa nove ovlasti za privatne tvrtke, omogućujući im da unaprijed raskinu ugovore i obvezuje ih da zaustave sve buduće poslove s Rusijom.

Ovo je posljednji pokušaj EU-a. Bez podrške za nove energetske sankcije, a s nekim dužnosnicima koji razmatraju mogućnost povratka na rusko gorivo, Bruxelles sve više traži alternativne opcije. Također, američki predsjednik Donald Trump javno je razmatrao ukidanje strogih američkih sankcija Rusiji.

EU se okreće tržištu

Dakle EU se okreće tržištu, nastojeći poslati dugoročni signal da je odlučan zauvijek napustiti rusko gorivo. Povratka nema.

'Unatoč značajnom smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima u posljednjim godinama, još uvijek smo uvozili 19 posto ruskog plina 2024. godine', izjavio je šef EU-a za energetiku, Dan Jørgensen, uoči objave plana. 'Ovo ugrožava našu energetsku sigurnost, izlažući nas ekonomskoj ucjeni i manipulaciji. Naša mapa puta pomoći će EU-u da ponovno stekne energetsku neovisnost o Rusiji', dodao je Jørgensen za Politico.

Međutim tržište možda neće reagirati onako kako Bruxelles očekuje. Već se šuška da će tvrtke početi ponovno uvoziti rusko gorivo u Europu čim to bude zakonski i politički prihvatljivo.

'Preostali apetiti za ruskom energijom motivirani su troškovima', rekla je Maria Šagina, stručnjakinja za sankcije pri Međunarodnom institutu za strateške studije. 'Države članice EU-a zabrinute su zbog konkurentnosti i mogućnosti deindustrijalizacije, pa jeftina ruska energija postaje privlačna u pozadini mogućeg mirovnog sporazuma.'

Povratak starog narativa?

Plan EU-a, koji dužnosnici nazivaju 'mapom puta', prvotno je obećan kao jedan od glavnih prioriteta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u njezinu novom mandatu.

Jørgensen je ranije izjavio da će on prvenstveno biti usmjeren na plin, ali i na naftu i nuklearnu energiju. Povjerenik za energetiku također je obećao predstaviti plan u svojih prvih 100 dana na dužnosti, no prijedlog je privremeno odgođen zbog 'geopolitičkog razvoja' (točnije: Donalda Trumpa).

Dužnosnici EU-a privremeno su obustavili plan dok su s američkim timom razgovarali o mogućem plinskom sporazumu, nadajući se da bi mogli zamijeniti ruski plin američkim alternativama. Međutim do dogovora nije došlo.

EU se već odrekao značajnog dijela svoje ovisnosti o ruskom gorivu nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, zabranjujući većinu uvoza nafte i smanjujući isporuke prirodnog plina. No blok je još uvijek potrošio više od 200 milijardi eura na rusku energiju od početka rata, a otprilike polovica toga otišla je na kupnju plina, prema Centru za istraživanje energije i čistog zraka, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Helsinkiju.

Kupnja ruskog ukapljenog prirodnog plina čak je porasla u posljednjim mjesecima, unatoč naporima EU-a da ga zamijene američkim isporukama.

Plan koji će biti predstavljen danas ima cilj preokrenuti taj trend i ponuditi put prema trajnoj eliminaciji ruske energije. 'Ovo će biti ponajprije signal tržišnim sudionicima da nije u redu kupovati ruski plin u trenutku u kojem postoje drugi dobavljači', rekao je bivši povjerenik EU-a za energetiku Kadri Simson za Politico.

Šagina je dodala da bi se značajan signal koji EU može poslati odnosio na 'zakonske mogućnosti za raskid dugoročnih ugovora bez plaćanja velikih kazni'. Plan je također način da se održava pritisak na Rusiju, a zastoji u donošenju novih energijskih sankcija postaju očiti.

Konkretno, mađarski premijer Viktor Orbán obećao je da će blokirati sva nova energetska ograničenja – i stalno prijeti poništenjem cijelog okvira sankcija EU-a, a koji zahtijeva jednoglasno obnavljanje svakih šest mjeseci.

Ovo je dužnosnike ostavilo pred dilemom, tražeći opcije koje ne zahtijevaju pristanak svih 27 zemalja članica EU-a. Ipak, čak i ti prijedlozi nailaze na protivljenje Mađarske: tamošnji povjerenik za EU, Olivér Várhelyi, pokrenuo je proceduralni prigovor na ruski energetski plan neposredno prije predstavljanja u utorak. Taj potez ilustrira izazove s kojima se Bruxelles suočava, iako se ne očekuje da će on poništiti odobrenje plana.

Sve to frustrira članice EU-a te podržavaju oštriji pristup.

'Sankcije energetskom sektoru Rusije i dalje su ključne za ograničavanje financiranja njezinog ratnog stroja', rekao je Andres Sutt, novi estonski ministar energetike, u intervjuu. 'Svatko tko se protivi tome zapravo je protiv mira – protiv bolje budućnosti vlastitog gospodarstva.'

Prepreke ponovnom uvozu iz Rusije

Nema ni jamstva da će tvrtke iskoristiti nove opcije predložene u planu.

Trumpovo približavanje Moskvi potaknulo je nagađanja da neke europske države – i energetske tvrtke – već razmatraju povratak ruskom gorivu. Patrick Pouyanné, izvršni direktor francuskog energetskog diva TotalEnergies, izjavio je da se 'ne bi iznenadio' da cjevovodi koji povezuju sibirska plinska polja sa srednjom Europom ponovno počnu pumpati. Dodao je i da Stari kontinent 'neće u potpunosti odoljeti' ponudi jeftine energije.

Cristian Signoretto, šef lobističke jedinice za plinsku industriju Eurogas i direktor talijanskog energetskog diva Eni, upozorio je da bi 'velike prepreke' zakomplicirale bilo kakve obnovljene poslovne veze s Rusijom.

Istaknuo je 'kompleksan pravni okvir' i oštećenu infrastrukturu: 'Zapravo ne znamo što se može reaktivirati.' Osim toga, rekao je, poduzeća su već preuredila svoje modele da bi se pridržavala sankcija i pronašla alternativne izvore energije koji bi popunili 'prazninu što ju je ostavio ruski plin'.

'Europa se diversificirala, pa sada imamo puno stabilniji i pouzdaniji sustav', naglasio je. U tom kontekstu, pokušaji EU-a mogli bi na kraju ostati u sjeni tržišnih osnova.

Cijena ovisi o tržištu

'Puno je pompe i nagađanja', rekao je Signoretto o planovima EU-a. 'Ali na kraju, dugoročna cijena ovisi o ponudi i potražnji.'

Sutt, estonski ministar, upozorio je da bi šefovi energetskih kompanija, koji su svjesni profita, trebali imati na umu kaos koji je nastao kada je Moskva prekinula opskrbu plinom nakon invazije na Ukrajinu prije tri godine.

'Ljudi bi trebali pogledati grafikon cijena prirodnog plina', rekao je. 'Što se dogodilo 2022.? Želite uvoziti plin iz Rusije? (…) Želite ovisiti o ruskom plinu? Evo što dobivate!'