Europske smjernice za krizne situacije preporučuju kućanstvima da se pripreme za prva 72 sata bez pomoći, no stručnjak za upravljanje krizama Pavle Kalinić upozorava da Hrvatska nije spremna za dulje poremećaje te da građani ne znaju ni što bi trebali imati u kućnim zalihama
Drugi put u godinu i pol EU je prije nekoliko dana objavio preporuke za pripremu kućanstava, što bi im trebalo pomoći da prežive prva 72 sata u slučaju krize.
'Nije pitanje hoće li rata biti nego kada će biti'
Prvi put preporuke su objavljene u proljeće 2025. godine jer je očito da se Europa suočava sa sve češćim i složenijim krizama.
Sve učestaliji hibridni napadi na različite institucije diljem EU-a – od lažnih dojava o bombama u školama i šoping centrima do nedavnih udara na zračni promet i povećavanja temperature u hladnjacima s hranom u trgovačkim lancima, kao i ubrzano naoružavanje europskih zemalja – upućuju na to da se Europa priprema za rat.
vezane vijesti
Iako obavještajne službe još istražuju tko stoji iza tih napada, sve glasnije – što službeno, što neslužbeno – može se čuti da je glavni osumnjičenik Rusija.
'Nije pitanje hoće li doći do većeg sukoba nego kada će doći do njega', smatra Pavle Kalinić, bivši pročelnik ugaslog zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama i predavač na Visokom poslovnom učilištu u Zagrebu.
Smjernice za izvanredne situacije prije nekoliko dana prezentirala je Hadja Lahbib, europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama. One nisu pravno obvezujuće za države članice, no Vlada RH nije ih predstavila niti je najavila planira li ih provoditi, premda je Hrvatska članica EU-a, a time i potencijalna meta.
'Naravno da bi to trebalo predstaviti i komunicirati o tome. Očito je da se situacija u Europi zahuktava i da smo blizu eskalacije sukoba. Smjernice nisu slučajno objavljene i svaki bi građanin trebao imati komplet za preživljavanje u prva 72 sata, odnosno hranu, vodu i nužne lijekove. No pitanje je što nakon 72 sata jer Hrvatska nije dobro pripremljena. Takvu smo situaciju već doživjeli tijekom pandemije koronavirusa i nakon potresa', kritičan je Kalinić.
'Ako je zabrinuta Britanija, onda bi morala biti i Hrvatska'
Britanska vlada u međuvremenu je pozvala kućanstva da naprave zalihe vode i hrane zbog mogućih poremećaja koje bi mogle izazvati neprijateljske države.
'Ako je Britanija zabrinuta, onda bi morala biti i Hrvatska. Zadaća je Vlade da građanima pojasni što je potrebno i da im to osigura. Nažalost, mislim da oni na vlasti uvijek čekaju posljednji čas, a onda bude kasno', smatra Kalinić.
Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite, prije nekoliko dana na HRT-u je kazao da su strateške državne zalihe precizno planirane na temelju racionalne potrošnje za 200.000 stanovnika tijekom 60 dana.
Iz Ministarstva gospodarstva za vikend su dodatno naveli Hini da je vrijednost strateških robnih zaliha krajem 2025. godine iznosila 93 milijuna eura, što je 6,9 posto više nego godinu prije. Dodali su da bi u slučaju izvanredne situacije žitarica bilo dovoljno za sve stanovnike tijekom 60 dana, no problem bi mogli biti lijekovi, kojih nema na zalihama unatoč zakonskoj obvezi njihova držanja.
'Hrvatska nije samodostatna i to je problem'
'Zemlja smo koja u mnogočemu nije samodostatna. Hrvatska uvozi 60 posto hrane. Istina je da se lijekovi mogu interventno nabaviti, ali pitanje je koliko dugo. Ako dođe do najgoreg, lijekovi će trebati i zemljama u kojima se proizvode, pa se postavlja pitanje zašto bi ih dali nama. Takvu smo situaciju već imali tijekom korone. O svemu tome treba razmišljati mnogo prije i Hrvatska mora biti pripremljena jer ako dođe do prekida logističkih pravaca, stvari neće biti dobre', kazao je Kalinić.
Prema podacima spomenutog ministarstva, zalihe su planirane na temelju racionalne potrošnje 200.000 stanovnika 60 dana, zalihe žitarica predviđene su za cjelokupno stanovništvo tijekom 60 dana, a oprema za zbrinjavanje za 50.000 stanovnika.
Kalinić smatra da bi se u ovom trenutku najmanje moglo učiniti to da se građane putem letka ili na neki drugi način obavijesti što bi trebali imati u kompletu za prva 72 sata i kako se ponašati.
'Posebno treba provjeriti u kakvom su stanju skloništa, a prema mojim informacijama – u nikakvom. Nažalost, čini mi se da smo 1991. godine bili mnogo pripremljeniji nego sada', zaključio je Kalinić.
