Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

'Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati', rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa "ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe", upitao je novinar Mladen Sirovica.

'Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu - to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome', zaključio je Kolarić za HTV.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

'Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom', rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

'Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca', upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

'Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima', zaključio je Branko Kolarić.

Cijepljenje mladih

'Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja', ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.