Ljevica je u Berlinu osvojila 25,7 posto i prvi put postala najjača stranka na izborima za tamošnji parlament dok je AfD u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju završio prvi s 38,2 posto glasova. CDU kancelara Friedricha Merza u obje je pokrajine pretrpio težak poraz: u Berlinu je osvojio 18,8 posto, a u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju ostao je na samo 4,9 posto, tik ispod izbornog praga.

Osobito je odjeknuo rezultat u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, gdje CDU prvi put nije uspio prijeći izborni prag na pokrajinskim izborima od osnutka Savezne Republike Njemačke. Merz je rezultat svoje stranke nazvao 'katastrofom', ali je istodobno poručio da ostaje i na čelu CDU-a i na mjestu kancelara.

Što zapravo govore rezultati izbora i kakav razvoj događaja nakon njih možemo očekivati na njemačkoj političkoj sceni, za tportal analizira politički analitičar i tportalov komentator Višeslav Raos.

Birači kaznili vladajuću koaliciju

Prema Raosu, zajednička poruka izbora u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju jest kazna strankama savezne vladajuće koalicije.

'Birači su kaznili stranke vladine koalicije, s time da su Merzovi demokršćani kažnjeni više nego socijaldemokrati te je SPD dobro prošao u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju zbog procjene birača da Manuela Schwesig jedina može kvalitetno kontrirati AfD-u', kazao je Raos.

U Berlinu je SPD ostvario svega 12,1 posto, što je njegov najlošiji rezultat u povijesti izbora za tamošnji parlament, dok je CDU završio drugi, iza Ljevice.

U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju slika je bila drukčija. AfD je osvojio 38,2 posto, a SPD premijerke Manuele Schwesig 35,5 posto. CDU s 4,9 posto zasad ostaje bez mjesta u pokrajinskom parlamentu.

Politička polarizacija raste

Rezultati su istovremeno pokazali snagu stranaka s lijevog i desnog ruba političkog spektra. Ljevica je u Berlinu više nego udvostručila rezultat iz 2023. godine i prvi put osvojila tamošnje izbore dok je AfD u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju ostvario jedan od svojih najvećih pokrajinskih rezultata.

Raos smatra da se može govoriti o sve izraženijoj polarizaciji, ali upozorava da se položaj Ljevice i AfD-a ne može potpuno izjednačiti.

'Svakako možemo govoriti o porastu polarizacije u Njemačkoj. Međutim važno je naglasiti da je stranka Ljevica i dalje uvelike istočnonjemački fenomen dok AfD sve više pokazuje organizacijski i izborni kapacitet u cijeloj zemlji. Također, oko Ljevice odavno ne postoji vatrozid jer je već sudjelovala u pokrajinskim vladama te i sama u prošlosti dala pokrajinskog premijera (Bodo Ramelow u Tiringiji, inače aktualni potpredsjednik Bundestaga)', ističe.

Upravo će nakon izbora pitanje mogućih koalicija ponovno biti jedno od najvažnijih. U Berlinu Ljevica sada mora tražiti partnere za formiranje vlasti, a SPD i Zeleni nisu isključili suradnju s njom.

Što će biti s 'vatrozidom' prema AfD-u?

AfD je u obje pokrajine ostvario snažne rezultate, ali ni u jednoj to ne znači automatski da će sudjelovati u vlasti. U Njemačkoj druge velike stranke i dalje odbijaju koaliciju s AfD-om.

Raos smatra da je pitanje koliko dugo takav pristup može opstati.

'Vatrozid prema toj stranci će prije ili poslije popustiti, što će uvelike šokirati i njemačku i europsku javnost. Međutim za sada je sasvim razumljivo i očekivano to da će se i u Berlinu i u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju formirati lijeve vlade (Ljevica-SPD-Zeleni). Pa ipak, niti formiranje tih vlada, niti njihovo funkcioniranje u praksi neće biti nimalo jednostavno, posebice zbog različitih pogleda na pitanja u pogledu NATO-a i odnosa prema Izraelu', kazao je Raos.

Mogućnost lijeve koalicije u Berlinu tako otvara novo pitanje: može li takva vlada uskladiti stranke koje se razlikuju oko niza vanjskopolitičkih i sigurnosnih tema.

Ima li SPD novu kandidatkinju za kancelarsku fotelju?

U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju AfD je pobijedio, ali je premijerka Manuela Schwesig sa SPD-om osvojila 35,5 posto i ostala ključna figura u formiranju iduće pokrajinske vlade.

Raos njezin rezultat vidi kao važan signal za SPD, ali upozorava da je prerano govoriti o kandidaturi za kancelara.

'Da, Schwesig jest ozbiljna kandidatkinja, no 2029. godina i dalje je jako daleko, pa bi bilo preuranjeno govoriti o tome tko stvarno može postati kancelarski kandidat SPD-a, posebice ako se uzme u obzir popularnost SPD-ova ministra obrane Borisa Pistoriusa', naglašava.

Merz mora na popravni, ali nije mu još odzvonilo

Za CDU su izbori bili posebno bolni. U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju stranka je pala na 4,9 posto dok je u Berlinu izgubila više od devet postotnih bodova u odnosu na prethodne izbore.

Merz je, ponovimo, rezultat u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju nazvao 'katastrofom', no nakon izbornog poraza odbacio je nagađanja o odlasku i poručio da preuzima odgovornost za nastavak rada.

'CDU-u su birače ukrali i AfD i SPD, barem u Mecklenburgu, dok je u Berlinu jasniji pomak birača udesno. Tako da CDU-ovo vraćanje svojih birača neće biti postignuto jednostavnim pomicanjem udesno. Birači su uvelike kaznili samog kancelara Merza ovakvim ponašanjem na pokrajinskim izborima', smatra Raos.

On je time dobio još jedan ozbiljan politički signal, ali ne nužno i kraj mandata.

Nakon izbora ponovno se otvorilo pitanje koliko dugo Merz može zadržati kontrolu nad CDU-om i saveznom vladom. Za sada nema spremnog nasljednika, a njegova smjena ne bi bila jednostavna ni institucionalno ni politički. No kancelar se sada vjerojatno uzda u vrijeme jer su sljedeći 'klimavi' pokrajinski izbori na rasporedu tek u proljeće sljedeće godine.

'Merzu još nije odzvonilo, ali više ne upravlja vlastitim političkim vremenom. Trenutačno ga štite javna potpora CDU-ovih pokrajinskih premijera, izostanak spremnog nasljednika i činjenica da je kancelara teško zamijeniti bez dogovora većine u Bundestagu. Predah do proljeća 2027. godine ipak je kratak: tada slijede izbori u nekoliko pokrajina, među njima i u politički presudnoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ako do tada ne popravi gospodarsku situaciju, ne stabilizira koaliciju i ne zaustavi pad CDU-a, pitanje više neće biti može li ostati nego kako ga zamijeniti bez rušenja savezne vlade', kaže ovaj analitičar.

Upravo bi idući pokrajinski izbori mogli biti zadnji test i za CDU i za Merza. Dotad će se kancelar morati istovremeno nositi s gospodarskim problemima, koalicijskim nesuglasicama i rastom potpore AfD-u.

Mainstream više ne može računati samo na vatrozid

Što bi nakon ovih izbora trebale napraviti tradicionalne stranke? Raos smatra da odgovor ne može biti samo nastavak izolacije AfD-a.

'Najprije slijede pregovori o vladama bez izbornih pobjednika. AfD će takve kombinacije prikazivati kao dokaz da se sve ostale stranke udružuju protiv birača. Zato vatrozid više nije dovoljan. Mainstream mora ponuditi vidljive rezultate u stanovanju, cijenama energije, mirovinama, zdravstvu, školstvu i migracijskoj politici te ozbiljnije odgovoriti na osjećaj zapostavljenosti istočne Njemačke. Vatrozid može opstati samo ako iza njega postoji funkcionalna i uvjerljiva vlast', zaključuje Raos.