rasprava u otvorenom

Dvije godine od zagrebačkog potresa: Administracija koči obnovu, a zagrebački dogradonačelnik upozorava da je oko polovice stanovništva Donjeg grada raseljeno

  • Autor: M. Šu.
  • Zadnja izmjena 22.03.2022 23:25
  • Objavljeno 22.03.2022 u 23:16
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Prošle su dvije godine od razornog potresa u Zagrebu, magnitude 5,5 prema Richteru, najjačeg u posljednjih 140 godina. Smrtno je stradala 15-godišnja djevojčica, a ukupno je ozlijeđeno 27 osoba. Oštećene su brojne kuće, škole, crkve, bolnice, muzeji. Sveukupno 25.000 objekata. Što je dosad učinjeno, može li obnova ići brže? Što je učinjeno na području potresnog inženjerstva i koji su ključni izazovi u budućnosti?

O tome su u Otvorenom govorili Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija; Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba; Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Krešimir Kuk, seizmolog, Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a.

Obuljen Koržinek: Ne slažem se da se ništa nije napravilo po pitanju obnove

- Danas više govorimo o Zagrebu, ne govorimo o području Banovine. Kada usporedimo aktivnosti u Zagrebu i na Banovini, tamo je objektivno bila puno veća katastrofa i brže se reagiralo, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Trebalo je, dodala je, osmisliti koncept i model, jer govorimo o ulaganju javnih sredstava u privatnu imovinu.

Ne slaže se da se ništa nije napravilo, ne slaže se ni s onima koji kažu da je pogrešno ići u samoobnovu - od početka je bilo rečeno da se u takvim slučajevima kada se ulažu javna sredstva, mora provesti javna nabava, prikupiti dokumenti i bez toga se ne ide. Objasnila je da su problemi s višestambenim zgradama preveliki i da se uvidjelo da se neće moći riješiti po postojećem zakonskom okviru. Tada se išlo u izmjene Zakona, ubrzalo se izdavanje rješenja i krenule su nabave.

Sada imamo, dodaje, druge poteškoće i trebat će objediniti određene nabave.

Kako surađuju s vlastima na području Banovine, rekla je, tako surađuju i s Gradom Zagrebom. Dodala je kako bi mogli jedni na druge prebacivati odgovornost, no svjesni su da su zajedno u ovome.

Na pitanje je li problem u sporoj administraciji, ministrica je rekla da je to dvojbeno - nesređeni imovinsko-pravni odnosi su jedan od elemenata koji najviše usporavaju obnovu. U njezinom resoru se više bave javnim zgradama, no i ondje je bilo situacija kada je trebalo riješiti imovinsko-pravne odnose, ali tu je situacija bila malo čišća.

- Teško je reći da se administracija može ubrzati. Ljudi moraju s velikom odgovornošću kontrolirati dokumentaciju i provoditi nabave, dodala je.

  • +17
  • +14

Rušenje simbola zagrebačkog potresa

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Korlaet: Ministarstvo graditeljstva je zatrpano zahtjevima 

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, je rekao da je ministarstvo graditeljstva zatrpano zahtjevima, na tisuće ih je i djelatnici, koji su prvo usko grlo, to ne stižu procesuirati i Grad Zagreb je posudio djelatnike ministarstvu. Drugo usko grlo je, dodao je, Fond za obnovu - on mora provesti odluke i javne nabave.

- To je jedan proces koji uzima i vremena, rekao je. Treće usko grlo je, rekao je Korlaet, zbog kadrovske potkapacipiranosti.

Prema nekim podacima, rekao je, oko polovice stanovništva Donjeg grada je raseljeno.

Grad je, naglasio je, kada je riječ o obnovi privatnih zgrada, napravio sve da pomogne državi, ministarstvu i Fondu. Formirali su i dodatne timove koji su kontaktirali 5.000 sugrađana koji imaju crvene i žute oznake i pomogli im prilikom ispunjavanja zahtjeva prema ministarstvu. Također su i alocirali oko 160 mil. kn za Fond za obnovu, isplatili su i 42 mil kn sugrađanima za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu.

Ministarstvo je zatrpano zahtjevima, Obuljen Koržinek je rekla da su različita ministarstva stavili svoje djelatnike na raspolaganje, ali to nije posao koji se može napraviti na brzinu, puno je dopuna, zahtjeva i traženja dodatne dokumentacije.

- To je puno dokumenata koje treba prikupiti. Radi se o jednoj gesti oko koje smo se složili svi u Saboru - javni novac se ulaže u privatnu imovinu i morate imati uređenu dokumentaciju, naglasila je ministrica.

  • +17
  • +14

Posljedice potresa u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Dražin Lovrec: Treba potaknuti informiranosti građana

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva kaže da je jedan pristup obnove Banovine, a drugi je pristup obnove u centru Zagreba.

- Treba jako potaknuti informiranosti građana, posebice predstavnika stanara i upravitelja zgrada, upoznati ih s procedurom kako bi podnijeli zahtjeve za obnovu, rekla je. Smatra da nije podneseno dovoljno zahtjeva, prema dostupnim informacijama, podneseno je 3.000-4.000, a u Zagrebu je bilo oštećeno oko 25.000 zgrada. Treba ubrzati i sam proces donošenja odluke, smatra i predlaže da kada se odluke donose, da ih se grupira po kvartovima i po ulicama.

Kuk: Naučili smo da živimo na seizmički aktivnom području

Krešimir Kuk, seizmolog iz Seizmološke služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a je rekao kako smo u posljednje 2 godine naučili da živimo na seizmički aktivnom području, što smo i ranije ponavljali, ali nismo bili svjesni koliko j e to realno dok nam se nije dogodilo.

Naglasio je da je potres iz 2020. bio dosta slabiji od onog iz 1880.

- Potresi se javljaju nekad češće, nekad rjeđe i toga moramo biti svjesni, dodao je.

Štete su, kaže, realne. Stanje građevina u najužem centru Zagreba je loše - zgrade su vrlo stare, građene od cigle, vezivnog materijala koja su izgubila svoja svojstva.

Na pitanje koliko je potresa u posljednje 2 godine bilo na ovom području, Kuk je rekao da je u prvoj godini zabilježeno više od 3.200 potresa na zagrebačkom području. Većina su bili slabijih magnituda, bilo ih je 7 magnitude između 3 i 4, jedan od magnitude 4,9 prema Richteru, a uslijedio je nakon glavnog.

- S vremenom su potresi postajali rjeđi i slabiji, dodao je.

U posljednjoj godini smo imali potrese slabijih magnituda, na zagrebačkom području najjači je bio magnitude 3,1 prema Richteru.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!