Brodovi prema Kornatu s obiteljima i prijateljima poginulih vatrogasaca, njihovim kolegama vatrogascima iz svih krajeva Hrvatske te predstavnicima državnih čelnika i lokalnim političarima isplovit će iz Šibenika, Murtera i Vodica. Uoči odlaska na Kornat, u Šibeniku će se - u sjećanje na poginule vatrogasce iz šibenske Javne vatrogasne postrojbe - položiti vijenci na spomen-ploču ispred vatrogasnog doma.

U 12 sati u crkvi Gospe od Tarca na otoku Kornatu služit će se misa zadušnica za poginule vatrogasce, a nakon toga predviđen je odlazak u uvalu Šipnate i obilazak mjesta njihove pogibije, gdje će biti položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Program obilježavanja druge godišnjice kornatske tragedije, koji, uz obitelji poginulih vatrogasaca, organizira Šibensko-kninska županija u suradnji s gradovima Šibenikom i Vodicama te općinom Tisno, završit će 31. kolovoza mimohodom sjećanja u Vodicama, a u Tisnom će se služiti misa zadušnica za poginule vatrogasce.

Tragedija na otoku Kornatu najveća je u hrvatskome vatrogastvu. U uvali Šipnate 30. kolovoza 2007. poslijepodne u klancu podno Velog brda poginuli su Ivica Crvelin i njegov sin Ante, Dino Klarić, Hrvoje Strikoman, Gabrijel Skočić te maloljetni Marko Stančić.

Od opeklina, unatoč borbi liječnika za njihov život, nekoliko dana poslije u bolnicama u Zagrebu i Splitu umrli su Tomislav Crvelin, Marinko Knežević, Ivan Marinović i Josip Lučić, ročnik koji je civilni vojni rok služio u tišnjanskome DVD-u, te maloljetni Karlo Ševerdija.

Od ozljeda je 16. rujna 2007. umro i Ante Juričev-Mikulin kao 12. žrtva kornatske tragedije. Jedini preživjeli, Frane Lučić iz tišnjanskoga DVD-a, u bolnici se oporavljao četiri mjeseca, a slijedila je rehabilitacija u toplicama.

Istragu o kornatskoj tragediji vodio je šibenski županijski istražni sudac Branko Ivić. Potrajala je gotovo 14 mjeseci, a završena je u listopadu 2008, nakon provedenoga telekomunikacijskog vještačenja kako bi se utvrdilo kakve su telefonske veze i veze mobitelom bile s Kornatom onog dana kad se dogodila tragedija.

U sklopu istrage ispitano je stotinu svjedoka, a nekoliko mjeseci trajalo je i multidisciplinarno vještačenje.

Izrađena je i računalna 3D simulacija nastanka i širenja požara do klanca ispod Velog brda u uvali Šipnate, gdje su vatrogasci stradali. Multidisciplinarno vještačenje provela je šesteročlana ekipa sudskih vještaka, koja je zaključila da je uzrok pogibije vatrogasaca bio rijedak, ali stručnjacima poznat prirodni fenomen - izgaranje nehomogene plinske smjese, čime su opovrgnuta nagađanja po kojima su za pogibiju vatrogasaca krivi vojni helikopter, zaostale mine ili izgaranje fosfata.

Taj je zaključak objavljen prije godinu dana, tjedan dana prije prve godišnjice kornatske tragedije.

Od samog početka istrage, zbog mnogih propusta koje je počinio u organizaciji i gašenju požara na Kornatu, bio je osumnjičen tadašnji županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica.

Nakon završene istrage, Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podignulo je protiv Dražena Slavice u prosincu 2008. godine optužnicu zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. U lipnju je pak Županijski sud u Šibeniku obustavio kazneni progon protiv Slavice i prihvatio prigovor njegova odvjetnika Čede Prodanovića po kojemu se njegovi propusti nisu mogli dovesti u nedvojbenu vezu s pogibijom vatrogasaca budući da je utvrđeno da je uzrok njihove smrti bio prirodni fenomen.

Na takvo rješenje šibensko Županijsko državno odvjetništvo žalilo se Vrhovnom sudu. Odluka Vrhovnog suda još nije donesena.

Roditelji nekih poginulih vatrogasaca i prije dva mjeseca javno su izrazili nezadovoljstvo i sumnje u istragu, a kako su pisali mediji, smatraju neprihvatljivim da za tragediju u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca na kraju nitko ne odgovara.